Njemačke oružane snage imaju tri godine da nabave opremu za suočavanje s mogućim ruskim napadom na teritoriju NATO-a, izjavila je u subotu šefica vojnih nabavki.
Obrana je postala prioritet političke agende otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu 2022. godine, a od nedavno i Sjedinjene Države potiču članice NATO-a da povećaju svoje obaveze.
Sve što je potrebno za potpunu spremnost za obranu zemlje mora se nabaviti do 2028. godine, izjavila je Annette Lehnigk-Emden, čelnica Saveznog ureda za vojne nabavke za novine Tagesspiegel.
Načelnik vojske, general Carsten Breuer, nedavno je upozorio da bi Rusija mogla biti u poziciji da „pokrene napad velikih razmjera na teritoriju NATO-a“ već 2029. godine.
Kazao je da Rusija gomila streljiva i tenkove za mogući napad na baltičke članice NATO-a.
Lehnigk-Emden naglasila je da nova vlada kancelara Friedricha Merza omogućuje nadogradnju izdvajanjem stotina milijardi eura za obranu.
Kazala je da će prioritet biti teška oprema poput protuzračnih tenkova Skyranger.
Merz je naoružavanje učinio prioritetom svoje koalicijske vlade kako bi je učinio najmoćnijom konvencionalnom vojskom u Europi.
Ponovno naoružavanje već je započelo pod prethodnom vladom Olafa Scholza nakon što je Rusija započela rat u Ukrajini.
Američki predsjednik Donald Trump dodatno je podigao temperaturu ove godine potičući članice NATO-a da povećaju svoje vojne izdatke na pet posto BDP-a s trenutnog nivoa od dva posto.
Ministar obrane Boris Pistorius izjavio je u četvrtak da će u predstojećim godinama biti potrebno 50.000 do 60.000 novih vojnika kako bi se zadovoljile povećane vojne potrebe NATO-a.
Prošle godine vojska je imala više od 180.000 pripadnika i postavila je cilj premašiti 203.000 ljudi do 2031. godine, prenosi Reuters.
