Hrvatska danas svečano obilježava Dan državnosti, prisjećajući se 30. svibnja 1990., kada je u Zagrebu konstituiran prvi demokratski, višestranački Sabor.
Toga dana, nakon desetljeća komunističke vlasti i jednopartijskog sustava, na Trgu svetog Marka prvi su se put okupili zastupnici izabrani na slobodnim, višestranačkim izborima. Održani u dva kruga – u travnju i svibnju – izbori su donijeli pobjedu Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ), a konstituiranje Sabora otvorilo je novo poglavlje u nacionalnoj povijesti, piše Hina.
Na prvoj sjednici izabrano je vodstvo Sabora. Žarko Domljan postao je predsjednik, dok su za potpredsjednike imenovani Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks. Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a funkciju predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske preuzeo je Franjo Tuđman.
Obraćajući se zastupnicima, Tuđman je istaknuo da Hrvatski državni sabor kroz povijest ima ključnu ulogu u očuvanju nacionalnog suvereniteta, te izrazio vjeru u političku zrelost hrvatskog naroda.
„Nisam sumnjao da će narod pokazati svoju zrelost na izborima. Siguran sam da će znati izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj, ali svetoj domovini“, rekao je Tuđman na konstituirajućoj sjednici prvog demokratskog, višestranačkog Sabora RH, održanoj u zgradi Sabora na Trgu svetog Marka u Zagrebu.
Prvi višestranački Sabor imao je 351 zastupnika raspoređenih u tri vijeća – općina, udruženog rada i društveno-političko vijeće. Unatoč izazovima i ratnim okolnostima koje su uslijedile, taj je saziv donio niz ključnih odluka: raskid državno-pravnih veza s bivšom SFRJ, proglašenje hrvatske suverenosti i samostalnosti, te donošenje tzv. Božićnog ustava krajem 1990.
Dan državnosti prvotno se obilježavao 30. svibnja – od 1991. do 2001. godine, kao datum kada je simbolično započet proces stvaranja demokratske i samostalne države.
Godine 2001., izmjenom zakona u mandatu vlade Ivice Račana, premješten je na 25. lipnja, kako bi se obilježavala odluka Hrvatskog sabora iz 1991. o proglašenju neovisnosti i raskidu svih veza s bivšom SFRJ.
Istodobno je 30. svibnja postao Dan Hrvatskog sabora, ali više nije bio državni blagdan niti neradni dan.
Od 2020. godine, na prijedlog Vlade Andreja Plenkovića, Dan državnosti je ponovno vraćen na 30. svibnja. To je učinjeno izmjenama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, koje su prihvaćene krajem 2019., a stupile na snagu 1. siječnja 2020.
Vlada je time željela vratiti simboliku početka demokracije u Hrvatskoj, odnosno početka višestranačkog parlamentarizma.
