Cijene nafte i naftnih prerađevina u BiH u značajnom su padu i na najnižoj su razini u posljednje četiri godine, još od vremena pandemije koronavirusa. Cijene na benzinskim crpkama u Sarajevu, Mostaru i Tuzli uglavnom su na istoj razini, pa litra dizela košta od 2,10 do 2,29 KM po litri. Cijene benzina premium, ovisno o distributeru, su od 2,20 do 2,51 KM, a benzina super 98 od 2,37 do 2,67 KM po litri.
Predsjednik Udruge trgovaca naftnih prerađevina FBiH Milenko Bošković kaže za Avaz da je osnovni uzrok trgovinski rat SAD-a s ostatkom svijeta, koji je izazvao nestabilnosti na burzama. – Sve to srozalo je naftu gotovo na nekakvu granicu, pa je europska nafta na 64, a američka na oko 61 dolar po barelu. To je posljedica trgovinskog rata Amerike i ostatka svijeta, ali dogovorom, prije svega Amerike i Kine, došlo je do oporavka na burzi te su cijene počele blago rasti. Doduše, taj rast usporava nizak tečaj dolara, ali za očekivati je neku stabilizaciju – kaže Bošković. Otkako je SAD najavio uvođenje visokih carina Kini, Europi i drugim dijelovima svijeta, cijene goriva u BiH pale su do 30 feninga po litri. Bošković kaže da su u finalnoj cijeni porezni dio i troškovi nabave, prijevoza i marže gotovo izjednačeni. – Ulazimo u dio godine s ljepšim vremenom, kada se pojačava gospodarska aktivnost, raste potrošnja i obično cijene goriva u ovom dijelu godine rastu. Doduše, u nestabilnim smo vremenima, pa jedan geopolitički događaj uvijek može utjecati na cijenu nafte. Sezonski očekujemo rast cijena – ističe Bošković. I u Udruzi trgovaca naftom indikativnim smatraju da cijene drugih proizvoda i usluga ne prate pad cijena nafte, iako su se u niz navrata poskupljenja pravdala rastom cijena nafte. Iako je cijena nafte na svjetskom tržištu u posljednjim mjesecima značajno pala, građani BiH taj pad gotovo da ne osjete u svakodnevnom životu. Troškovi hrane, usluga, prijevoza i osnovnih potrepština ostaju visoki, a potrošači se s pravom pitaju zašto pojeftinjenje goriva ne donosi olakšanje njihovim kućnim proračunima. Prema podacima s međunarodnih tržišta, barel nafte trenutačno je jeftiniji za gotovo 20% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ipak, ta činjenica nije se proporcionalno odrazila na cijene prijevoza, prehrambenih proizvoda i usluga u BiH. Ekonomisti upozoravaju da je riječ o poznatom fenomenu “ljepljivih cijena” – trendu u kojem cijene brzo rastu kad troškovi rastu, ali vrlo sporo padaju kada se ti troškovi smanje. U BiH ne postoji učinkovit sustav zaštite potrošača koji bi omogućio veću transparentnost formiranja cijena ili spriječio neopravdana poskupljenja. Regulatorne agencije rijetko djeluju, a tržišni nadzor gotovo da ne postoji. Prema procjenama CB BiH (iz travnja 2025.), temeljna inflacija u prva tri mjeseca i dalje je na visokih 4,21%, dok se inflacija u sektoru usluga procjenjuje na 4,73%. Iako ne ulaze u uži koncept temeljne inflacije, cijene hrane su u istom razdoblju rasle agresivnih 7,1% (godišnje) i anulirale pozitivni učinak pada cijena energenata. Iako su izvan statističkog mjerila inflacije (CPI), važno je pratiti cijene hrane i energenata jer u konačnici to je ono što “košta” običnog čovjeka i kreira mu dojam o tekućoj dinamici cijena i time umnogome određuje potrošački sentiment. Cijene energenata su trenutačno mirne i u laganom padu, vidimo to “golim okom” ako pratimo cijene na usputnim crpkama. Maslac domaće proizvodnje prije mjesec-dva bio je oko 5 KM, a uvozni je već ranije otišao na 8,50 KM. U međuvremenu je i domaći dodatno rastao na 6,50 KM, a to je 20-25% rasta. Cijena za dvosoban stan (55 m2) u Novom Sarajevu, jednom od ključnih tržišta nekretnina u BiH, porasla je s 250.000 KM na blizu 300.000 u posljednja 3-4 mjeseca (+20%). Evidentan je i porast najamnina.
Podsjetimo, najviša zabilježena cijena goriva u BiH bila je u lipnju 2022. godine, kada je litra dizela na pojedinim benzinskim crpkama koštala 3,76 KM. Ova cijena predstavlja povijesni maksimum za BiH, a u tom razdoblju cijene goriva u zemlji bile su među najvišima u Europi. Poskupljenje goriva višestruki je udar na ionako siromašne kućne proračune bh. građana. Prvo, više novca moraju izdvojiti za samo gorivo, a drugo, poskupljenje goriva sa sobom povlači i više cijene proizvoda i usluga jer prijevoz je uračunat u gotovo sve što plaćamo. Uoči pojave koronavirusa 2020. cijena goriva u BiH iznosila je nevjerojatnih 1,20 KM. Ako uzmemo za primjer prosječan spremnik goriva od 50 litara, prije godinu dana za napuniti taj spremnik trebalo nam je 60 KM. U lipnju 2022. za isti taj spremnik goriva trebalo nam je nevjerojatnih 188 KM. Danas je za tu količinu goriva potrebno izdvojiti 105 KM. Dakle, spremnik goriva pojeftinio je 83 KM. Nažalost, osim na benzinskoj crpki, to pojeftinjenje nigdje drugdje građani BiH ne osjete. Hrana i usluge sve su skuplje. Podaci upućuju na usporavanje ekonomije BiH početkom godine, industrijska proizvodnja nastavila je pad, dok je promet u maloprodaji također opao, navedeno je u najnovijem izvješću Europske komisije o stanju ekonomija zemalja u procesu proširenja. Kako ističu, Centralna banka BiH revidirala je prema dolje svoju projekciju rasta ekonomije za 2025. na 2,4%, uglavnom zbog očekivanog slabljenja eksterne potražnje. Istodobno, prognoza inflacije povećana je na 3,5% za 2025., prvenstveno zbog domaćih pritisaka na cijene proisteklih iz snažnog rasta plaća, piše Večernji list.
