Izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz BiH na strana tržišta prošle godine iznosio je 1,1 milijardu KM, dok je vrijednost uvoza bila višestruko veća – čak 4,9 milijardi KM.
Navedeno je to u Analizi vanjskotrgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda BiH sa svijetom za 2024. godinu, dokumentu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, iz koje proizlazi da je stopa pokrivenosti uvoza izvozom iznosila samo 22 posto.
U strukturi našeg izvoza dominiraju proizvodi poput mlijeka, smrznutih malina, pšeničnog brašna, konzerviranih proizvoda, dok su prerađeni proizvodi poput kečapa, keksa i sl. manje zastupljeni.
Za razliku od izvoza, u uvozu dominiraju prerađeni proizvodi poput vode, sladnog piva, cigareta, bezalkoholnih pića, govedine te primarni proizvodi poput rafiniranog šećera, kave itd.
„Iako i izvoz i uvoz bilježe rast, razlika u njihovoj vrijednosti od 3,8 milijardi KM ukazuje na činjenicu da Bosna i Hercegovina ne proizvodi dovoljno hrane za potrebe vlastitog stanovništva i da joj nedostaju dovoljne količine sirovina za preradu“, navodi se u priopćenju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.
Dok se poljoprivrednici iz Bosne i Hercegovine godinama, pa i desetljećima, češu po glavi zbog neisplative proizvodnje, brojke pokazuju koliko je tržišna konkurencija za njih jaka.
„Vodeći uvozni proizvod su svježe ili rashlađene prednje četvrtine govedine s vrijednošću uvoza od 154,3 milijuna KM. Oko 95 posto svježih ili rashlađenih nerezanih ili rasrezanih prednjih četvrtina govedine uvozi se iz Poljske (34 posto), Italije (28 posto), Nizozemske (14 posto), Njemačke (12 posto) i Belgije (sedam posto). Uvoz ovih proizvoda veći je za tri posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je ta razlika znatno veća, za 95 posto, u odnosu na 2020. godinu“, navode iz Ministarstva.
Međutim, meso nije jedini problem. Mnogi tvrde da je zdrava voda jedan od naših najvećih resursa, ali…
„Na drugom mjestu po uvozu je voda, koja uključuje mineralne vode i gazirane vode, s dodanim šećerom ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatiziranje s vrijednošću uvoza od 152,7 milijuna KM, koja je također zabilježila porast uvoza za 18 posto u odnosu na prethodnu godinu“, priopćilo je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Pšenicu i sirak uvozimo iz Mađarske (53 posto), Srbije (37 posto) i Hrvatske (10 posto), a i na tu stavku trošimo puno novca: prošlogodišnji uvoz od 118,3 milijuna KM bio je 14 posto veći nego prethodne godine.
Naravno, uvozimo i mlijeko u ogromnim količinama, ali i druge proizvode poput voća, povrća, meda, alkohola itd.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, podsjeća da poljoprivrednici godinama upozoravaju na težak položaj u kojem se nalaze.
„Jasno je da ne možemo sve proizvesti u dovoljnim količinama, ali imamo puno stvari koje bacamo, a ne možemo ih prodati po fer, tržišnim cijenama. Imamo dampinške cijene od uvoza koje guše našu proizvodnju. A onda prerađivači kažu da nemaju dovoljno sirovina, pa su prisiljeni uvoziti. Ali, kada bi se stvari posložile i kada bi se uvele odgovarajuće restriktivne mjere po sezoni i vrstama proizvoda, onda kada ih imamo, to bi stimuliralo ljude da proizvode jer imaju „zajamčeno tržište“. Međutim, netko je očito definirao da bi se BIH trebala orijentirati na uvoz kada su u pitanju poljoprivredni proizvodi“, kaže Marinković za „Nezavisne novine“.
Borci za zaštitu potrošača kažu: “Upravo zato što toliko uvozimo, sve nam je skupo”.
„Prvo, ne znamo što uvozimo, drugo, loše je kvalitete, a treće, cijene su jako visoke i četvrto, uništavamo svoju poljoprivrednu proizvodnju. Kako god to okrećemo, potrošači na taj način nisu zaštićeni“, rekla je za „Nezavisne novine“ Snežana Šešlija, predsjednica udruge građana „Tolerancija protiv različitosti“ (ToPeeR) iz Doboja.
Promatrajući pojedinačne zemlje trgovinske partnere, u najvećoj mjeri se oslanjamo na zemlje u regiji kada je u pitanju naš izvoz. Naime, 20 posto ukupnog izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz BiH ide u Hrvatsku, 19 posto u Srbiju, 11 posto u Crnu Goru, osam posto u Sjevernu Makedoniju, sedam posto u Tursku, pet posto u Sloveniju itd.
