Antibiotici djeluju tako da uništavaju bakterije ili sprječavaju njihov daljnji rast i umnožavanje. Osim za liječenje antibiotici se mogu upotrebljavati i profilaktički, odnosno preventivno kod nekih kirurških zahvata, kod bolesnika s oslabljenim imunitetom ili kod bolesnika oboljelih od malignih bolesti.
Antibiotici ne djeluju na virusne infekcije poput prehlade ili gripe, a treba biti posebno oprezan jer pretjerano propisivanje antibiotika može donijeti više štete nego koristi.
Bolesnici koji uzimaju dugotrajnu terapiju za kronične bolesti tijekom perioda uzimanja antibiotika trebaju nastaviti uzimati svoju terapiju kao i ranije. Vrlo su rijetki lijekovi koje treba izbjegavati u kombinaciji s antibioticima i o tome će vas obavijestiti vaš liječnik, piše Ordinacija.hr.
Čak i alkohol u umjerenim količinama ne ometa djelovanje antibiotika i ne izaziva nuspojave, što naravno ne znači da trebate preterivati s alkoholom.
Loše interakcije
Tetraciklinski antibiotici kada se uzimaju s mlijekom ili lijekovima koji sadrže metalne ione (Ca, Mg, Al…) kao što su npr. antacidi potiču stvaranje kelata, koji smanjuju resorpciju tetraciklina, odnosno umanjuje mu se djelotvornost.
I hrana može ometati apsorpciju lijekova pa se za većinu antibiotika preporučuje uzimati ih najmanje jedan sat prije ili dva sata nakon obroka.
Druga vrsta interakcija nastaje kada dva ili više lijekova djeluju na isti receptor, tj. kada se djelovanje jednog lijeka promijeni zbog prisutnosti drugog. Takva kombinacija lijekova može pojačati ili smanjiti učinak jednog od lijekova. Uzmu li se dva lijeka s istim učinkom, mogu se pojačati njihove nuspojave.
Do dupliciranja terapije često dođe kada se uzmu dva lijeka koji imaju isti aktivni sastojak, što je često kod uporabe lijekova koji sadrže više sastojaka i prodaju se pod različitim zaštićenim imenima.
Ako se uzmu dva lijeka sa suprotnim djelovanjem, dolazi do smanjenja učinkovitosti jednog ili oba lijeka.
Nesteroidni protuupalni lijek (NSAR) protiv bolova (npr. ibuprofen) može smanjiti djelovanje diuretika (npr. hidroklorotiazid ili furosemid) i time uzrokovati štetno zadržavanje soli i tekućine u tijelu.
Također, neki beta-blokatori (kao što je propranolol) za kontrolu visokog tlaka i srčanih bolesti, djeluju protiv beta-adrenergičkih agonista (kao što je salbutamol koji se uzima u liječenju astme). Oba lijeka se vežu na iste receptore, ali jedan lijek ih blokira, a drugi stimulira.
I biljni lijekovi, koji se tradicionalno smatraju sigurnim proizvodima donose rizik od mogućih interakcija s drugim skupinama lijekova. Primjerice, valerijana se ne smiju koristiti s tabletama za spavanje.
Biljni lijekovi koji sadrže gospinu travu koja se koristi kod ublažavanja simptoma blage depresije, ubrzavaju metabolizam određenih lijekova u jetri (varfarin, oralni kontraceptivi, antikonvulzivi …) čime se snižava njihova koncentracija, pa neće biti učinkoviti.
Zato se uvijek treba posavjetovati s lječnikom ili ljekarnikom, pogotovo kada uzimate više lijekova bez recepta.
