U skladu s dogovorom ministra zdravstva, rada i socijalne skrbi i predstavnika sindikata za djelatnost zdravstva u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, postignutim na posljednjem sastanku, danas su u zgradi Vlade HNŽ-a nastavljeni razgovori o aktualnoj problematici.
U razgovorima su, u ime Vlade, sudjelovali predsjednica Marija Buhač, ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi dr. Milenko Bevanda i ministar financija Adil Šuta, a u ime sindikata predsjednik Nezavisnoga sindikata zaposlenika SKB-a Mostar Ivica Anić te članovi tima za razgovore Anita Šimunović, Dalibor Vuković i Ismet Kodro. Sastanku su nazočili i predstavnici poslodavaca odnosno ravnatelj Zavoda zdravstvenoga osiguranja HNŽ-a Andrej Čović, ravnateljica Kantonalne bolnice dr. Safeta Mujića Mostar dr. Lamija Duranović, ravnatelj Opće bolnice Konjic dr. Dženan Lepara, ravnateljica Doma zdravlja Mostar dr. Kristina Bevanda i predstavnica Uprave Sveučilišne kliničke bolnice Mostar Iva Babić.
Predsjednica Buhač istaknula je kako je problematika zdravstva u HNŽ-u iznimno složena i zahtjevna budući da se, osim žitelja HNŽ-a, u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar liječe i pacijenti iz nekoliko drugih županija Federacije BiH. Ponovila je činjenicu kako Vlada nije jedini osnivač zdravstvenih ustanova no unatoč tomu, uz zalog ZZO-a, svakako u najznačajnijem iznosu financira ukupne potrebe zdravstva. Samo u Proračunu HNŽ-a za 2025. za zdravstvo se izdvaja 12 milijuna KM, dok Vlada otplaćuje i kredit Saudijskoga fonda za razvitak i Razvojne banke FBiH u iznosu od 45 milijuna KM, za izgradnju, obnovu i opremanje triju bolnica u Županiji.
Govoreći o sindikalnim zahtjevima, istaknula je kako, u ovomu trenutku, prema riječima odgovornih ljudi ZZO-a, nema prostora za značajnije povećanje cijena usluga u zdravstvu, a i pokazatelji o stanju Proračuna HNŽ-a također su takvi da se ne mogu planirati dodatna izdvajanja. Posebno je naglasila kako Vlada ima ustavnu i zakonsku obvezu brinuti o svim segmentima naše zajednice te svojim odlukama ne smije ugroziti financijsku stabilnost Županije niti jedne druge institucije za koju je odgovorna.
Ministar Bevanda ukazao je na činjenicu da je u HNŽ-u, sukladno podacima dobivenim iz zdravstvenih ustanova, zaposlen 4771 djelatnik, što je oko 20 % ukupno zaposlenih djelatnika u zdravstvenomu sustavu cjelokupne FBiH. Dodao je kako HNŽ ima oko 10 % ukupnoga stanovništva Federacije, tako da je brojka od 20 % zaposlenih djelatnika u zdravstvu u ovoj županiji u odnosu na cjelokupnu FBiH podatak koji dostatno govori sam za sebe.
Uz izraze zahvalnosti svakom zdravstvenom djelatniku, ministar je sindikalnim čelnicima predočio i konkretne podatke o visini primanja djelatnika u zdravstvu u HNŽ-u u odnosu na druge županije u FBiH, kazavši kako je svjestan da su plaće u zdravstvu, kao i u drugim segmentima društva male, ali i kako su unatoč tomu plaće i primanja zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u u samomu vrhu FBiH.
Vlada je, unatoč navedenoj činjenici, zajedno s ostalim dionicima zdravstvenoga sustava, danas iskazala spremnost i dalje kontinuirano raditi na poboljšanju materijalnoga statusa svih djelatnika zdravstvenoga sustava. Na tomu je tragu ponudila da se postojeći dodatak od 20 % preformulira u neto satnicu što nije značajno povećanje pojedinačne plaće, ali je u ovomu trenutku jedino moguće i otklanja nejednakosti unutar kolektivnih ugovora. Uz zadržavanje postojećih koeficijenata koji su najviši u FBiH, ponuđeno je, dakle, i povećanje satnice svim zdravstvenim djelatnicima sa 2,45 na 3,00 čime bi imali jednu od tri najbolje stanice u FBiH.
Osim navedenoga, sindikatima je ponuđeno i ujednačavanje drugih prava unutar zdravstvenoga sustava, poput regresa za godišnji odmor, što su sindikati i tražili u svojoj inicijativi.
Ministar Bevanda iskazao je spremnost za nastavkom dijaloga, smatrajući kako se jedino dijalogom i poštivanjem realnih okvira može doći do obostrano prihvatljivih i održivih rješenja.
Ministar Šuta i ravnatelj ZZO-a Čović upoznali su sindikalne čelnike s trenutačnim financijskim stanjem u proračunima, poručivši kako će zajednički pratiti stanje javnih prihoda te, ukoliko bude pozitivnih pomaka, planirati poboljšanje statusa zdravstvenih djelatnika.
