Uoči najavljenog prosvjeda Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti koji će se održati u nedjelju, 18. svibnja, federalni ministar trgovine Amir Hasičević izjavio je kako „neradna nedjelja ostaje temelj zakona“, ali da se razmatra uvođenje fleksibilnog modela s mogućnošću 16 do 18 radnih nedjelja godišnje, uz unaprijed najavljene termine i dodatnu naknadu za radnike.
Pozitivni učinci zabrane rada nedjeljom
Zakon o unutarnjoj trgovini, koji je na snazi već šest mjeseci, u članku 18. jasno definira nedjelju kao neradni dan za trgovine. Ministar navodi da podaci o prometu pokazuju pozitivan trend – u travnju je promet porastao za 9,5 % u odnosu na isti mjesec prošle godine, odnosno za 11,5 % u odnosu na ožujak.
„Realni rast, uzimajući u obzir inflaciju, iznosi između 6 i 8 posto“, naglasio je Hasičević.
Također, broj zaposlenih nije se smanjio, a Porezna uprava Federacije BiH nije zabilježila odstupanja koja bi ukazivala na negativne učinke zabrane rada nedjeljom.
U pripremi kompromisno rješenje
Zbog pritisaka iz pojedinih lokalnih zajednica, Ministarstvo priprema izmjene zakona koje bi omogućile do 18 radnih nedjelja godišnje, pod uvjetom da ih trgovci najave nadležnim inspekcijama, potrošačima i radnicima, koji bi za rad tih dana imali pravo na posebnu naknadu od najmanje 10 % osnovne plaće po nedjelji.
„Radnik s minimalnom plaćom od 1.000 KM, ako radi svih 18 nedjelja, dobio bi dodatnih 1.800 KM godišnje“, pojasnio je ministar.
Zakon će ukinuti mogućnost izuzeća na razini lokalnih zajednica, a turistička izuzeća bit će precizno definirana – do sada su ih zatražili samo Visoko i Neum.
Stroža kontrola hrane na benzinskim crpkama
Nedavno usvojen Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima za trgovine izazvao je veliku pozornost javnosti, posebice dio koji se odnosi na prodaju prehrambenih proizvoda na benzinskim postajama.
„Prodaja hrane nije zabranjena, ali mora biti u skladu s propisima – uz gastro-odjel ili ugostiteljsku jedinicu koja ispunjava sve higijenske i tehničke uvjete. Ne možemo se igrati sa zdravljem građana“, naglasio je Hasičević.
Pravilnik također definira minimalne veličine objekata, pristup za osobe s invaliditetom te prvi put precizno određuje pojam drogerije, koja je do sada bila izuzeta iz zabrane rada nedjeljom. Nove odredbe propisuju da drogerije mogu imati najviše 50 m², moraju raditi 24/7, i ne smiju imati šaltersku prodaju.
Novi zakon o zaštiti potrošača
Ministarstvo je pripremilo i novi Zakon o zaštiti potrošača, usklađen s desetak europskih direktiva, koji uključuje jasne uvjete povrata robe, jamstava, rezervnih dijelova i transparentnog formiranja cijena.
„Na tržištu mora postojati jasan prikaz načina formiranja cijena. Potrošač mora znati što plaća i zašto“, kazao je ministar.
Zakon također predviđa alternativno rješavanje potrošačkih sporova bez sudova, putem digitalne komunikacije.
Potpora domaćim proizvođačima i novi zakon o e-trgovini
U sklopu Strategije razvoja trgovine Federacije BiH 2025. – 2030., planira se uvođenje “domaće police” u marketima, koja bi pomogla malim domaćim proizvođačima, posebno u prehrambenoj industriji. Također, u planu je izrada federalne e-platforme za plasman domaćih proizvoda, koja bi im omogućila konkurenciju stranim online trgovinama.
E-trgovina pod strogom kontrolom
Zakon o e-trgovini, koji je u završnoj fazi pripreme, imat će za cilj sprječavanje sive ekonomije u online prostoru. Ministar procjenjuje da se trenutno godišnje izgubi između 200 i 300 milijuna KM poreza zbog nelegalne prodaje.
„Samo 12 % e-trgovaca je registrirano. Novi zakon će jasno regulirati webshopove, društvene mreže, kurirske službe i njihovu obvezu prijavljivanja podataka o prodavačima. E-trgovina će biti legalna ili je neće biti“, zaključio je ministar Hasičević.
Novi zakonski paket Federalnog ministarstva trgovine, koji uključuje izmjene Zakona o trgovini, Zakon o zaštiti potrošača i Zakon o e-trgovini, ima za cilj ujednačavanje pravila na tržištu, zaštitu potrošača i suzbijanje zloupotreba, uz istovremeno očuvanje prava radnika i poticanje domaće proizvodnje.
