U trenutku kada sigurnost zračnog prometa u Bosni i Hercegovini ovisi o pravnoj borbi vođenoj daleko od centara kontrole letenja, Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) suočava se s najozbiljnijom krizom od svog osnivanja, piše Večernji list.
Zbog međunarodnog arbitražnog spora između Bosne i Hercegovine i slovenske kompanije Viadukt d. o. o. Portorož privremeno je obustavljen prijenos prihoda BHANSA-e, iako ni ova institucija ni sektor zračnog prometa nisu povezani s predmetnim slučajem niti snose odgovornost za nastalu situaciju. Ova blokada dovela je u pitanje kontinuitet i sigurnost zračnog prometa – sektora od ključne važnosti za Bosnu i Hercegovinu, zemlju smještenu u srcu jugoistočne Europe, gdje zračni promet ima značajnu ulogu u poticanju gospodarskog rasta, osobito kroz turizam i međunarodnu trgovinu..
Ravnatelj BHANSA-e Davorin Primorac ističe ozbiljnost trenutačne situacije, ali i ponos zbog profesionalnosti i predanosti koju su pokazali zaposlenici i cijela institucija u suočavanju s ovim izazovom..
Unatoč tome što je BHANSA izgubila pristup vlastitim prihodima od rutnih naknada koji čine 90% ukupnih prihoda, sigurnost zračne plovidbe ni u jednom trenutku nije bila ugrožena. Zaposlenici su, suočeni s financijskom nesigurnošću i egzistencijalnim izazovima, pokazali visoku razinu profesionalnosti i solidarnosti, svjesni odgovornosti koju imamo kako prema našoj državi, putnicima i aviokompanijama tako i prema međunarodnoj reputaciji Bosne i Hercegovine – ističe ravnatelj BHANSA-e Davorin Primorac te dodaje da je Uprava BHANSA-e u stalnoj komunikaciji s reprezentativnim sindikatom radi pravodobne i transparentne razmjene informacija o svim daljnjim koracima i razvoju situacije.
Na rubu operativnosti
Financijska blokada dovela je BHANSA-u do ruba operativne održivosti. Zbog blokade računa suočena je s nemogućnošću plaćanja osnovnih troškova: održavanja tehničkih sustava, obuke i licenciranja kontrolora letenja, javnih usluga te, što je najosjetljivije, isplate plaća zaposlenima.
Kako bi premostila financijsku krizu, BHANSA je institucijama BiH uputila zahtjev za financiranje troškova BHANSA-e na privremenoj osnovi u skladu s člankom 23. Zakona o Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH, koji predviđa da u će slučaju nemogućnosti pokrivanja troškova nastalih od BHANSA-e pri pružanju usluga u zračnoj plovidbi institucije Bosne i Hercegovine snositi nepokriveni dio troškova, a što je rezultiralo odlukom kojom se odobrava privremeno financiranje do kraja trećeg tromjesečja, koja je donesena na 77. sjednici Vijeća ministara BiH 22. travnja 2025. godine.
Odluka o privremenom financiranju koju je donijelo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na čelu s predsjedateljicom Borjanom Krišto, stigla je u ključnom trenutku. Time je omogućeno BHANSA-i da zadrži operativni kapacitet i neometano provodi planirane aktivnosti bez potrebe za rebalansom financijskog plana. Ovom odlukom Vijeće ministara pokazalo je državničku odgovornost i jasno razumijevanje strateške uloge BHANSA-e, kao i važnosti zračnog prostora kao resursa od državnog značaja – naglašava Primorac. Ipak, upozorava da BHANSA i dalje djeluje u izvanrednim okolnostima s obzirom na to da je donesena odluka privremena. Ona ostavlja prostor Ministarstvu financija i riznice BiH da, ako se ukaže potreba, izvrši dodatno umanjenje odobrenog iznosa, koji je već prethodno smanjen za 3 milijuna KM u odnosu na iznos koji je BHANSA zatražila. Također, napominje da blokada računa i dalje nije ukinuta te ostaje neizvjesno kada i iz kojih će izvora biti izvršena isplata prema Viaduktu.
Prema procjenama, proces deblokade računa u Eurocontrolu mogao bi trajati i do 18 mjeseci. U tom razdoblju BHANSA bi morala stalno iznova tražiti odobrenje za privremeno financiranje, a prema riječima Primorca, “financijska neizvjesnost vezana za usvajanje proračuna institucija Bosne i Hercegovine, mogućnost nastavka i održavanja kontinuiteta režima privremenog financiranja BHANSA-e stvara ogroman pritisak i nesigurnost u daljnjem funkcioniranju sustava pružanja usluga kontrole letenja”.
BHANSA je dužna pripremiti se i za najnepovoljnije scenarije te je već poduzela odgovarajuće mjere predostrožnosti – odgodu isplate plaća, optimizaciju poslovanja, kao i aktivaciju kreditnih instrumenata preko domaćih financijskih institucija, i to sve s jednim ciljem: zadržati sigurnost i kontinuitet zračnog prometa kao apsolutni prioritet.
Borba za pravnu zaštitu
Ostvarivanje prihoda od rutnih naknada u Europi regulirano je kroz sustav u kojem sredstva korisnika – avioprijevoznika prikuplja Eurocontrol i dalje ih usmjerava prema nacionalnim pružateljima usluga u zračnoj plovidbi. Iako BHANSA nije povezana s arbitražnom presudom u slučaju “Viadukt”, Eurocontrol je, na temelju sudskih naloga iz Belgije, 21. ožujka 2025. godine obustavio sve daljnje isplate prihoda ostvarenih na temelju rutnih naknada u svrhu ovrhe. – To nije samo pravno problematično već i iznimno rizično. Neprofitna institucija poput BHANSA-e, koja osigurava sigurnost zračnog prometa, ne smije biti pogođena posljedicama sporova s kojima nije povezana – ističe Primorac. – Ovdje nije riječ samo o BHANSA-i već o povjerenju u međunarodni sustav kontrole zračnog prometa. Danas je na udaru zračni promet u Bosni i Hercegovini, jučer je bio u Španjolskoj, Rumunjskoj i Albaniji, a sutra se ista situacija može dogoditi u bilo kojoj drugoj zemlji članici Eurocontrola. Prekid zračnog prometa u bilo kojoj državi mogao bi izazvati ogromne negativne posljedice, koje je teško i zamisliti – dodaje. Nakon što je obaviještena o blokadi sredstava, BHANSA je odmah pokrenula sve pravne i diplomatske mehanizme. Apeli su upućeni Europskoj komisiji, Eurocontrolu i belgijskim vlastima u cilju ubrzane ratifikacije dodatnog protokola sporazuma o sjedištu Eurocontrola, koji bi mogao osigurati pravnu zaštitu sredstava od budućih blokada i financijsku stabilnost cjelokupnog sustava naplate rutnih naknada u Europi. – Kraljevina Belgija tretira ovo pitanje kao prioritet, ali predstoji nam diplomatska i politička borba da se osigura široka podrška za ratifikaciju. Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi, a samim time i BHANSA, trebaju se tretirati kao kritična infrastruktura država članica Eurocontrola, njihova gospodarstva i prometnog povezivanja. Na tome ćemo inzistirati jer sustav mora biti otporan na ovakve izazove – objašnjava Primorac. Paralelno s tim BHANSA pokreće pravne postupke pred belgijskim sudovima u cilju osporavanja izvršnog naloga. – U pravnoj borbi imamo snažnu podršku međunarodnih partnera, uključujući Eurocontrol, CANSO, FAB CE, te međunarodnih, regionalnih i BHANSA-inih sindikata i udruga kontrolora letenja, na čemu izražavamo iskrenu zahvalnost – naglašava Primorac.
BHANSA: Od osnivanja do regionalnog lidera
Ova kriza posebno je bolna jer dolazi u trenutku kada je BHANSA konačno ušla u fazu konsolidacije, nakon što je prošla višegodišnji put izgradnje – od osnivanja 2009. godine do regionalnog lidera i strateškog partnera u civilnom zrakoplovstvu.
U procesu uspostave BHANSA je 2014. godine od postojećih institucija civilnog zrakoplovstva na entitetskoj i državnoj razini preuzela zaposlenike i nadležnosti iz domene pružanja usluga u zračnoj plovidbi. – Integracijom institucija civilnog zrakoplovstva ostvareno je značajno, za oko 10 milijuna KM godišnje, financijsko rasterećenje proračuna obaju entiteta, kao i državnog proračuna – naglašava Primorac. Povijesno postignuće BHANSA-e bilo je preuzimanje usluga oblasne kontrole letenja od susjednih pružatelja usluga u Hrvatskoj i Srbiji. Ovaj proces odvijao se u dvije faze, a okončan je 5. prosinca 2019. godine, kada je Bosna i Hercegovina preuzela potpunu odgovornost za kontrolu gornjeg zračnog prostora između 10.000 i 20.000 metara, u kojem se odvija više od 80% ukupnog zračnog prometa u zemlji. – Preuzimanje kontrole letenja u jednoj od najprometnijih regija označilo je potpunu integraciju Bosne i Hercegovine u europski zračni promet. Povjerenje koje su BHANSA-i ukazale europske institucije za sigurnost zrakoplovstva i korisnika usluga pokazatelj je naše tehničke i operativne zrelosti – ističe Primorac dodajući: – Također, BHANSA je prepoznata kao važan partner i uključena u pružanje podrške Danskoj u procesu preuzimanja kontrole nad zračnim prostorom Grenlanda, što potvrđuje našu stručnost i ugled u europskom zrakoplovnom sektoru – istaknuo je.
Danas BHANSA upravlja Centrom oblasne kontrole leta (BHACC) s dvjema operativnim jedinicama – u Sarajevu i Banjoj Luci te četirima jedinicama prilazne i aerodromske kontrole letenja u četirima međunarodnim zračnim lukama – u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Banjoj Luci. U cilju osiguravanja najboljih uvjeta za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BHANSA provodi kontinuirana ulaganja u infrastrukturu, modernizaciju opreme i ljudske resurse. Jedno od trenutačno najvećih kapitalnih ulaganja je nabava novih i revitalizacija postojećih radarskih sustava radi uvođenja radarske kontrole letenja u međunarodnim zračnim lukama u Banjoj Luci, Mostaru i Tuzli.
Kroz kontinuiranu modernizaciju sustava radimo na jačanju kapaciteta i sigurnosti zračnog prometa, stvarajući uvjete za dolazak većeg broja aviokompanija, bolju povezanost BiH s drugim regijama te snažniji razvoj turizma, investicija i lokalnog gospodarstva – ističe Primorac.
Usporedno, BHANSA kao pouzdan partner europske zajednice aktivno sudjeluje u europskim inicijativama za modernizaciju, digitalizaciju i povećanje učinkovitosti zračnog prometa. U suradnji s Hrvatskom kontrolom zračne plovidbe (HKZP) i Agencijom za kontrolu letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) BHANSA je još 2015. godine pokrenula koncept uspostave prostora slobodnog planiranja letenja bez ruta, koji je poslije proširen i na druge pružatelje usluga u Austriji, Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i Italiji. – Koncept slobodnog planiranja letenja omogućio je zrakoplovnim kompanijama da planiraju najkraće moguće rute kroz integrirani zračni prostor više zemalja, što je rezultiralo smanjenjem potrošnje goriva i emisije CO2, smanjenjem troškova i pozitivnim utjecajem na okoliš. BHANSA-in doprinos ovim inicijativama prepoznala je i nagradila Europska komisija – za izvrsnost u poslovanju – ističe Primorac.
Misija se nastavlja
I dok se pravni postupci vode, a diplomatski apeli nastavljaju, kontrolori letenja BHANSA-e profesionalno bdiju nad nebom BiH. Unatoč krajnje neizvjesnoj situaciji, u punom su jeku pripreme za predstojeću ljetnu sezonu, koja bi, prema svim pokazateljima, mogla biti najfrekventnija do sada. Naime, promet neprestano raste, a kao ilustracija tog trenda navode se rekordne brojke zabilježene u srpnju 2024. godine – čak 54.470 letova tijekom mjeseca i 1903 leta u samo jednom danu. Osim toga, promet u prvom tromjesečju 2025. godine bio je veći za 15% u odnosu na isto razdoblje 2024. godine. Cijeli sektor zračnog prometa suočen je s velikim izazovima s obzirom na kontinuiran rast zračnog prometa, ekspanziju upotrebe bespilotnih letjelica te sve specifičnije zahtjeve za uslugama civilnog, vojnog, općeg i sportskog zrakoplovstva.
Mijenja se i regulatorni okvir na razini EU-a, dolazi do ubrzanog razvoja tehnologije te uvođenja novih usluga s kojima se BHANSA kao dio globalne industrije zračnog prometa mora uskladiti. Upravo u svjetlu tih intenzivnih operativnih izazova BHANSA, uz trenutačnu borbu na rješenju ove aktualne krize, svoj fokus sve snažnije usmjerava prema budućnosti. Usvajanje zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH ključno je za daljnje strateško jačanje kapaciteta BHANSA-e u skladu s međunarodnim standardima ICAO-a i regulativom Europske unije. – Izmjene Zakona predstavljaju temelj za konkretne iskorake u budućnost. Prije svega, omogućuju realizaciju izgradnje dviju novih međunarodnih zračnih luka u BiH, u Bihaću i Trebinju, što je značajno za daljnje povezivanje zemlje sa svijetom – objašnjava ravnatelj BHANSA-e Davorin Primorac.
Novi zakon također predviđa osnivanje tzv. tvrtki kćeri – gospodarskih društava unutar BHANSA-e specijaliziranih za nove i sve traženije usluge na tržištu zračnog prometa kao što su upravljanje letovima bespilotnih letjelica (dronova), umjeravanje radionavigacijskih sustava, validaciju letnih procedura te izradu i pružanje preciznih elektroničkih podataka o terenu i preprekama. No, najveći strateški iskorak BHANSA-e odnosi se na osnivanje Centra za obuku kontrolora letenja, gdje će se školovati kontrolori kako za potrebe BiH tako i za međunarodno tržište. Tako će se zadržati stručna radna snaga u zemlji, ojačati konkurentnost BHANSA-e i ostvariti novi izvori prihoda. – Ovu smo instituciju izgradili na temelju znanja, predanosti i međunarodnih standarda, postavši prepoznat i cijenjen partner u europskoj zajednici. S obzirom na to, naša je odgovornost prevladati ovu krizu, ne samo u interesu BHANSA-e već i u interesu svih građana BiH te sigurnosti europskog zračnog prometa – zaključuje Primorac.
