Ekonomski rast Bosne i Hercegovine se, vođen povećanom potrošnjom i investicijama, u 2024. godini poboljšao, dosegnuvši stopu od 2,6 posto, a prema projekcijama, rast bi trebao dosegnuti stopu od 2,7 posto u ovoj i 3,1 posto u 2026. godini, ali to će zahtijevati dublje reforme za povećanje produktivnosti i privlačenje investicija, prognozirala je Svjetska banka (WB) u izvještaju objavljenom u ponedjeljak.
Realni rast u BiH se u 2024. godini poboljšao, dosegnuvši stopu od 2,6 posto, nakon 1,9 posto u 2023., što je odraz dva međusobno suprotstavljena faktora.
Domaća potražnja je, uslijed veće potrošnje i većih investicija, porasla za 4,4 posto.
Također, neto izvoz je smanjen za 23 posto zbog pogoršanja uvjeta trgovine i povećanja uvoza povezanog s investicijama. Usporavanje inflacije je povećalo realni raspoloživi dohodak i privatnu potrošnju.
Inflacija je u 2024. usporila na 1,7 posto, a godinu ranije zabilježeno je 6,1 posto.
Cijene većine roba i usluga rasle su brže od cijena hrane, zbog čega je u 2024. osnovna inflacija (2,8 posto) prerasla inflaciju cijena hrane (2,1 posto).
Usporavanje inflacije rezultiralo je padom cijena prijevoza i usporavanjem rasta cijena stanovanja, vodoopskrbljivanja, električne energije i plina.
Predviđa se da će se ekonomski rast Bosne i Hercegovine u 2025. povećati na 2,7 posto, a u 2026. na 3,1 posto, pri čemu će veći realni dohodak potaknuti privatnu potrošnju.
Očekuje se povećanje inflacije, uzrokovano uglavnom povećanjem cijena hrane i usluga, što je posljedica globalne ekonomske neizvjesnosti.
“Bosna i Hercegovina ostvaruje skroman ekonomski rast, a poticanje tog rasta će zahtijevati prelazak s modela rasta zasnovanog na potrošnji na rast vođen izvozom. U vrijeme globalne neizvjesnosti, BiH treba ubrzati reforme koje omogućavaju otvaranje radnih mjesta, privlačenje investicija i jačanje ekonomske otpornosti. Istovremeno, politička stabilnost bit će od ključnog značaja za dugoročno podržavanje rasta i povećanje povjerenja investitora”, kazao je šef ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Christopher Sheldon.
Najvišu stopu rasta Svjetska banka predviđa za Kosovo i to 3,8 posto. Na drugom je mjestu Srbija kojoj analitičari WB-a predviđaju rast od 3,5 posto, a slijedi Albanija s 3,2 posto.
Za BiH je predviđen rast od 2,7 posto, a za Sjevernu Makedoniju 2,6 posto.
U izvještaju se ukazuje da su, u periodima neizvjesnosti, diverzifikacija izvora rasta i obnavljanje programa strukturnih reformi najdjelotvornije strategije za očuvanje ekonomske otpornosti.
Među ključnim mjerama su uklanjanje prepreka za pristup tržištu rada, uključujući i ograničenja koja utječu na žene, zatim produbljivanje regionalnih ekonomskih integracija, unaprjeđenje standarda upravljanja i povećanje tržišne konkurencije radi poticanja produktivnosti i pružanja podrške dugoročnom rastu.
Također, navode kako bi brže provođenje reformi u okviru procesa pristupanja Europskoj uniji u zemljama zapadnog Balkana, poput pridruživanja Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) i uvođenja “zelenih traka” zbog pojednostavljenja prekogranične trgovine, moglo dalje unaprijediti povjerenje gospodarstvenika, privući investicije i potaknuti stvaranje novih radnih mjesta.
Svjetska banka u izvještaju upozorava i da rast temperatura i pojava ekstremnih vremenskih prilika, uz prelazak na “zelenu” ekonomiju, korjenito mijenjaju sektorske obrasce zapošljavanja u ovoj regiji, što zahtijeva znatno prilagođavanje radne snage.
Šest ekonomija zapadnog Balkana trebale bi kao prioritete postaviti reforme svojih sistema socijalne zaštite i službi za zapošljavanje, čime bi pomogle svom radno sposobnom stanovništvu prebroditi vremenske nepogode kao što su poplave, suše i šumski požari, te da bude spremno za nove prilike za zapošljavanje koje donosi zelena tranzicija.
Jačanje sustava za zaštitu dohodaka od rada kao odgovor na udare na zaposlenost, te veća fleksibilnost sistema socijalne zaštite pomogli bi u sprječavanju osiromašivanja pojedinaca.
Uz to, prekvalifikacija radnika za “zelena” radna mjesta doprinijela bi da se odgovori na promijenjenu potražnju za vještinama, čime bi se pospješili produktivnost i ekonomski rast, stoji u izvještaju Svjetske banke.
