Predsjednik Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić, gostujući na Face TV-u, govorio je o nizu aktualnih tema, među kojima su zakon o neradnoj nedjelji, minimalnoj plaći, odnosu prema poslodavcima i navodnim otkazima zbog povećanja primanja. Komentirao je i uvođenje američkih carina, političke odnose unutar zemlje, blokade, ali i europski put Bosne i Hercegovine.
Nikšić je podsjetio da je zakon o neradnoj nedjelji donesen nakon široke javne rasprave u kojoj su sudjelovali i poslodavci i trgovci, te istaknuo da se ne radi o jednostranoj odluci.
“Zakon o neradnoj nedjelji donesen je nakon široke javne rasprave i u dogovoru s poslodavcima i trgovcima. Ne mislimo da smo najpametniji na svijetu, svjesni smo da postoje određeni izazovi u primjeni zakona”, rekao je Nikšić.
S obzirom na pojačane turističke aktivnosti, Vlada FBiH će po uzoru na praksu u Hrvatskoj omogućiti rad u određenim nedjeljama tijekom godine, između 16 i 18 nedjelja u godini.
“To nije ustupak, to je priznanje da je možda bila greška što se potpuno ukinula radna nedjelja. U turizmu postoje specifične potrebe, a to je balans između prava radnika i potreba tržišta”, dodao je.
Govoreći o minimalnoj plaći, Nikšić je rekao da se ne može govoriti o njenom povećanju “preko noći”, jer je Vlada FBiH ranije poduzela niz mjera za rasterećenje poslodavaca.
Podsjetio je da je 2024. godine bilo moguće da poslodavci radnicima isplate neoporezivo čak 2,6 milijardi KM, ali da je od toga iskorišteno samo deset posto.
Govoreći o konkretnim mjerama, pojasnio je da minimalna plaća radnika iznosi 1.200 KM, od čega je 700 KM osnovna plaća na koju se plaćaju doprinosi. Onima koji imaju minimalnu plaću do 1.000 KM, Vlada FBiH refundira doprinose, a taj novac se ne slijeva u proračun, već ide u mirovinski fond, zdravstveno osiguranje i kantone.
Nikšić je oštro reagirao na vijest da pojedine organizacije, poput humanitarne u Mostaru, navodno prestaju s radom zbog povećanja minimalne plaće, tvrdeći da je riječ o dezinformacijama.
“Poludim kad čujem da 19 osoba s invaliditetom ostaje bez posla zbog minimalne plaće. To nije istina. Imamo fond koji za te osobe uplaćuje doprinose, bez obzira da li uplaćuju 1.000, 1.500 ili 2.000 KM”, kazao je, ističući da fond dodatno refundira 30 posto prosječne plaće.
Na pitanje zašto ne želi razgovarati s poslodavcima koji se žale na odluku o minimalnoj plaći, premijer nije naglasio da ne želi razgovarati s utajivačima poreza, već “samo s relevantnima”.
“Da razgovaram s onima koji državi duguju po 140.000 KM? A vi me ne zanimate. Pa koji još premijer razgovara s takvima? Mi imamo problem s onima koji lažu, koji ne ispunjavaju svoje obveze prema državi”, naglasio je.
Premijer Nikšić osvrnuo se i na aktualna politička događanja, kazavši kako predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik svojim ponašanjem ugrožava stabilnost i perspektivu cijelog entiteta RS, vodeći ga u političku i ekonomsku izolaciju.
Govoreći o nedavno uvedenim američkim carinama, rekao je da je naivno očekivati da do njih neće doći. Upozorio je da se posljedice već osjećaju kroz usporavanje ekonomija ključnih europskih partnera, poput Njemačke i Italije, što se odražava i na BiH.
Dodao je da ove mjere za BiH, koja je uvedena s carinama od 35 posto, mogu uzrokovati značajne poremećaje u izvozu i dovesti do gubitka konkurentnosti, posebice u sektorima poput namjenske industrije.
Nikšić je bio izravan u ocjeni ponašanja predsjednika RS-a Milorada Dodika, ističući da on već duže vrijeme vodi političku borbu, bez obzira na štetu koju nanosi.
“Dodik je potpuno izgubio politički kompas. On vodi privatni politički rat, bez obzira na posljedice”, rekao je premijer, dodavši da je to politika koja gura RS u izolaciju, sa sve većim posljedicama po građane tog entiteta.
Rekao je da postoji spremnost opozicije iz RS-a da podrži europske zakone bez uvjetovanja, što smatra važnim znakom.
“Pohvaljujem zastupnike iz RS koji su jasno rekli da će podržati zakone koji Bosnu i Hercegovinu vode ka EU”, rekao je Nikšić.
Osvrnuo se i na pregovore o izmjenama izbornog zakona, rekavši da rješenja ne smiju dodatno produbljivati diskriminaciju. Smatra da je legitimno da HDZ traži promjene, ali je rekao da Trojka ostaje pri svojim načelima.
“Ne vidim smisla mijenjati Izborni zakon, a istovremeno unositi novu podjelu i dodatnu diskriminaciju. Zašto, primjerice, Hrvat iz HDZ-a ne bi mogao biti biran u Predsjedništvo iz Tuzlanskog kantona? Nećemo dopustiti da HDZ svede izmjene zakona na to pitanje. Naravno, oni imaju pravo predložiti zakon u Domu naroda i Zastupničkom domu i tražiti podršku i većinu. Mi Pokazali smo da nam vlast nije prioritet po svaku cijenu. Poštujem zahtjev HDZ-a i donekle razumijem njihovu frustraciju, ali smatram da Bosna i Hercegovina u ovom trenutku ima mnogo važnijih i akutnijih problema.
