Povećanje minimalne plaće u Bosni i Hercegovini nije donijelo očekivane promjene za mnoge visokoobrazovane radnike. Iako je Vlada Republike Srpske (RS) početkom godine odlučila povećati minimalac za radnike s višom i visokom školom na 1300 KM, praksa u mnogim poduzećima pokazala je apsurdnu situaciju. Naime, nakon povećanja minimalca, mnogim radnicima s fakultetskom diplomom ponuđeni su ugovori koji podrazumijevaju niže kvalifikacije, odnosno manje obrazovanje nego što imaju.
Ovi radnici primaju plaće koje su u skladu s minimalcem za srednjoškolce ili niže obrazovane, čime im se smanjuju prava, a poslodavci iskorištavaju zakonske “rupe” kako bi isplaćivali manje plaće. Prema podacima Saveza sindikata RS-a, prosječna neto plaća u veljači 2025. iznosila je 1475 KM, što je povećanje od samo 2,9% u odnosu na siječanj, iako su plaće u veljači obračunavane prema novim pravilima koja predviđaju višu minimalnu plaću za visokoobrazovane radnike.
Stručnjaci upozoravaju na zloupotrebe poslodavaca koji mijenjaju sistematizacije radnih mjesta kako bi radnicima smanjili plaće i isplaćivali im minimalnu plaću, neovisno o njihovoj stručnoj spremi. Takve situacije postale su uobičajene, a radnici se suočavaju s prijedlozima za potpisivanje ugovora u kojem se traži niže obrazovanje nego što posjeduju, a razlika u plaći može biti čak 300 KM.
U Federaciji BiH, nakon odluke o povećanju minimalne plaće na 1000 KM, koja predstavlja rast od 62%, radnički sindikati su izrazili zadovoljstvo, dok su se poslodavci tome usprotivili. Odluka će pogoditi oko 240.000 radnika u FBiH koji primaju minimalac. No, neformalna ekonomija i korupcija ostaju i dalje velik problem koji usporava stvarni napredak tržišta rada i razvoj gospodarstva.
