Krajem siječnja je u BiH na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja bilo oko 300.000 osoba. U istom mjesecu su poslodavci zavodima i službama zapošljavanja u BiH prijavili 2.161 potrebu za zapošljavanjem novih radnika. Postavlja se pitanje: kako domaći poslodavci među više od 300 tisuća nezaposlenih osoba ne mogu pronaći radnike već se radna snaga mora uvoziti?
HELENA LONČAR, ravnateljica Federalnog zavoda za zapošljavanje
Problem je puno drugačije prirode u pronalasku radne snage na domaćem tržištu rada. Poslodavci imaju problem pronaći osobe koje im trebaju iz određenih oblasti i djelatnosti ili problem kada uvezu radnu snagu i dobiju tu suglasnost da to često bude i samo jedna stanica u prolazu.
ADIS KEČO, šef službe Saveza samostalnog sindikata BiH
Smatramo da je jedan totalni noncest da pored tolikog broja nezaposlenih da mi posežemo za uvozom stranih radnika. Mislim da je to jedan od pokazatelja kako se ne treba odnositi prema državi i da je to jedan od pokazatelja o kakvom se nepatrijatizmu radi.
Očigledno je da nedostaje jeftine radne snage i da se poslodavci ne mogu pomiriti sa činjenicom da uz njihov profit moraju rasti i standardi života radnika. Očito je da radnici za svoj rad traže više nego što su poslodavci spremni ponuditi.
ADIS KEČO, šef službe Saveza samostalnog sindikata BiH
Ključ čitave priče je u tim primanjima radnika, u tim platama.REZ Poslodavci konačno trebaju shvatiti da se trebaju odreći dijela svoje zarade kako bi taj dio preusmjerili u džepove radnika i na taj način imati kvalitetnijeg radnika, zadovoljnijeg i u konačnici bolji i kvalitetniji proizvod koji će mu omogućiti bolji plasman na tržištu.
Mnogi su upozoravali na masovna otpuštanja i zatvaranja firmi kada je Vlada Federacije BiH prvi put u 20 godina donijela odluku u korist radnika i odlučila da minimalna plaća bude 1.000 KM. Iz saveza samostalnih sindikata BiH naglašavaju da je jedan od zahtjeva radnika da budu adekvatno plaćeni za urađeni posao, piše BHRT.
