Serija spornih zakona koje su vlasti Republike Srpske donijele posljednjih tjedana ponovno je u središtu pozornosti nakon najave formiranja entitetske granične službe. Pitanje koje se nameće jest što bi to značilo u sigurnosnom, političkom i pravnom smislu, ali ponajviše kako bi se u praksi osigurala sloboda kretanja građana. Već od same najave, u javnosti se često moglo čuti da je ta ideja neprovediva.
Među brojnim spornim zakonima, onaj o entitetskoj graničnoj policiji čini se najmanje izvedivim. Kriminolog Ramiz Huremagić postavlja pitanje koje bi granice ta policija osiguravala i s kojim pravom. Smatra da provedba zakona nije moguća jednostavnim političkim dekretom.
„Ovdje se postavlja bezbroj logističkih, ljudskih, materijalnih i organizacijskih pitanja, ali i ono što Dodika trenutno najviše boli – financijska sredstva. Tko to može financirati? RS nema sredstava ni za pokrivanje tekućih potreba, a kamoli za ovakve političke egzibicije“, upozorava Huremagić.
S pravnog aspekta, zakon se smatra nastavkom udara na ustavni poredak države. Stručnjak za ustavno pravo Demirel Delić podsjeća da je Ustavni sud BiH još 2000. godine potvrdio ustavnost Zakona o državnoj graničnoj službi BiH te da je, temeljem članka 3. stavka 5. Ustava, formirana državna institucija nadležna za zaštitu granica.
„Ustavni sud je u svojoj poznatoj odluci U 11/08 naglasio da jednom prenesene nadležnosti ne mogu biti naknadno vraćene entitetima samostalnim političkim odlukama“, pojašnjava Delić.
Formiranje entitetske granične policije otvara niz praktičnih pitanja koja zabrinjavaju građane – hoće li im biti otežano kretanje i putovanja te kako će se cijela situacija regulirati? Vlasti Republike Srpske, međutim, ne obaziru se na upozorenja i pritiske te nastavljaju sa svojim planovima uz obrazloženje da time „ojačavaju RS“. Analitičar Mladen Bubonjić upozorava da se time stvara dodatna pravna i politička nesigurnost.
„Postavlja se pitanje imaju li vlasti RS određene informacije, obećanja ili garancije od nekih drugih aktera? Zasad su to samo spekulacije i ne možemo sa sigurnošću reći u kojem smjeru ide ova situacija“, ističe Bubonjić.
Huremagić smatra da Milorad Dodik ovim potezima pokušava privući političkog sugovornika, slično kao 2011. godine kada je pokrenuo pitanje referenduma o Sudu i Tužiteljstvu BiH.
„Trenutno nema nikakav politički kapital. Da ga ima, već bi bio na ulicama svih gradova u RS, iza njega bi stajale tisuće ljudi. No, on tu podršku nema. Bosna i Hercegovina je zemlja gladnih, ogorčenih i obespravljenih ljudi kojima se neprestano laže“, zaključuje Huremagić.
Unatoč svemu, on vjeruje u profesionalizam policijskih i pravosudnih institucija te poziva na spuštanje tenzija i sprječavanje eskalacije sukoba.
