Zastupnici Europskog parlamenta uputili su pismo Kaji Kallas, visokoj predstavnici Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost, s pozivom na hitno pokretanje sankcija protiv predsjednika entiteta Republika Srpska (RS) Milorada Dodika, u cilju zaštite suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine i njezine europske sigurnosti, u odnosu na protuakcije saveznika i satelita Kremlja u neposrednom okruženju EU.
Pismo su inicirali europarlamentarci Tineke Strik (Zeleni/EFA), Thijs Reuten (S&D) i Irena Joveva (Renew Europe), a potpisalo ga je ukupno 28 europarlamentaraca iz 10 članica EU-a i 5 političkih skupina (EPP, S&D, Renew, Greens/EFA i Ljevica).
U pismu se navodi da je Milorad Dodik u proteklim tjednima poduzeo dodatne opasne korake ka nezakonitom otcjepljenju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine, što je izravna reakcija na njegovu presudu Suda BiH od 26. veljače.
Nije tajna da je Dodik jedan od rijetkih preostalih Putinovih saveznika u Europi koji svaku svoju akciju koordinira s Kremljom. Samo u 2024. Putin i Dodik sastali su se tri puta, a 7. ožujka Ruska Federacija izdala je priopćenje u kojem izražava solidarnost s Dodikom, navodi se.
-Dodikova secesionistička agenda, njegova očita spremnost da ispuni svaki zahtjev Kremlja, te namjera Rusije da iskoristi svaku priliku koja bi mogla destabilizirati neposredno susjedstvo EU, izazivaju ozbiljnu zabrinutost za trenutnu sigurnosnu situaciju u BiH, zahtijevajući brzu reakciju EU – ističu EU parlamentarci.
Potpisnici pisma pohvalili su već poduzeti odlučujući korak u povećanju sposobnosti EUFOR-a Althea, čime su naglasili da razumiju ozbiljnost trenutne prijetnje.
Nadalje, navodi se u pismu, Dodikovi postupci također su glavni faktor u problematičnom procesu pristupanja BiH EU, često uzrokujući blokade u donošenju odluka na državnoj razini i kolaps institucija potrebnih za rad na europskom putu BiH.
-Iz svih navedenih razloga, pozivamo Kallas da pokrene sankcije protiv Milorada Dodika i njegovih saveznika u RS-u, sukladno Odluci Vijeća (ZVSP) 2024/955 od 25. ožujka 2024. godine, koja je donesena za sankcioniranje osoba koje svojim djelovanjem podrivaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni status Bosne i Hercegovine, te sankcioniranje osoba povezanih s njima – ističe se u pismu.
U dopisu se također navodi da uvjeti iz članka 2. stavak a), b) i c) ove odluke jasno ispunjavaju sve kriterije. Potpisnici ističu kako je očito da su diplomatski pokušaji da se Dodik odvrati od njegovih secesionističkih planova završili neuspješno. Stoga smatraju da je vrijeme da se iskoriste drugi alati za suočavanje s ovom prijetnjom miru i sigurnosti u BiH.
-Ako je jedna ili više država članica EU protiv pokretanja sankcija protiv Dodika, predlažemo da se nastavi s koalicijom voljnih država članica, s obzirom na ozbiljnost trenutne situacije – navodi se u pismu.
Smatraju da sankcije iz zemalja članica EU imaju potencijal ozbiljno oslabiti financijske i političke kapacitete Dodika i njegovih saveznika, te bi mogle pridonijeti stabilizaciji trenutne situacije u BiH.
Istaknuto je kako je iznimno važno da EU formira jedinstven front s međunarodnim partnerima koji su već sankcionirali Dodika i njegove suradnike.
Također smatraju da je ključno da EUFOR nastavi javno isticati da njegova uloga nije ograničena na očuvanje sigurnosti, već uključuje osiguranje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke neovisnosti Bosne i Hercegovine, kako je to predviđeno Daytonskim mirovnim sporazumom, kao i rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a.
-Tamo gdje je potrebno, EUFOR je dužan osigurati da pravosudne i zakonodavne institucije BiH mogu obavljati svoje dužnosti na cijelom teritoriju BiH – ističe se u pismu koje su inicirali zastupnici Europskog parlamenta Tineke Strik (Zeleni/EFA), Thijs Reuten (S&D) i Irena Joveva (Obnovi Europu), a potpisalo ga je ukupno 28 zastupnika Europskog parlamenta iz 10 država članica i 5 političkih skupina (EPP, S&D, Renew, Green). s/EFA i Ljevica).
