Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, premijer RS-a Radovan Višković i predsjednik Narodne Skupštine RS-a Nenad Stevandić još uvijek nisu privedeni na saslušanje, nakon što je Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine Sudskoj policiji izdalo nalog za njihovo privođenje. U međuvremenu Sud BiH im je odredio pritvor i izdao središnju potjernicu, a nakon toga vrlo vjerojatno slijedi i međunarodna potjernica. Od samog početka svi međunarodni i domaći politički akteri, kao i pravni stručnjaci složni su u tome da Milorad Dodik provodi svojevrsni državni udar, te da donosi odluke i traži njihovo provođenje koje je protivno Ustavu BiH.
Ipak, unatoč jasnim stavovima institucija BiH poput Suda BiH, Tužiteljstva BiH, a konačno i Ustavnog suda BiH koji je stavio van snage odluke iz RS-a, odgađaju donošenje i provođenje odluka zbog sigurnosnih razloga. Ovakvo postupanje može dovesti u pitanje suverenost i funkcioniranje pravne države, ali ipak Pogled.ba navodi nekoliko primjera iz Europe i svijeta koji su se odvijali u sličnim okolnostima. Ono što sigurno neće obradovati Milorada Dodika je da se većina slučajeva završila negativno za glavne aktere.
1. Carles Puigdemont i katalonska nezavisnost (Španjolska, 2017.)
Bivši predsjednik Katalonije Carles Puigdemont organizirao je referendum o nezavisnosti Katalonije, koji je španjolski Ustavni sud proglasio nelegalnim. Nakon proglašenja katalonske neovisnosti, španjolska vlada je aktivirala članak 155 Ustava i smijenila katalonsku vladu. Puigdemont je pobjegao u Belgiju, a Madrid nije odmah inzistirao na njegovom izručenju kako bi izbjegao veće nemire u Kataloniji. Španjolska je izdala europski nalog za njegovo uhićenje i izručenje zbog optužbi za pobunu i nepoštivanje suda. Međutim, Belgija je nekoliko puta odbila izručiti Puigdemonta zbog pravnih razloga. U kolovozu 2024. godine Puigdemont se kratko pojavio u Španjolskoj, ali je vrlo brzo ‘pobjegao’ nazad u Belgiju. Sve procese su obilježili veliki prosvjedi i neredi na ulicama Barcelone s više stotina ozlijeđenih
2. Slobodan Milošević i odgađanje uhićenja (Srbija, 2001.)
U srpnju 2000. godine Milošević mijenja savezni Ustav i raspisuje izvanredne predsjedničke izbore, uvjeren da će osvojiti pobjedu. Međutim, poraz na Kosovu, spojen s izbornim prijevarama, zamorom naroda od općeg osiromašenja i izoliranosti te financijskom potporom zapadnih zemalja srbijanskoj oporbi, rezultirao je porazom Miloševića i njegove partije na izborima 24. rujna 2000. godine. Kako je Milošević odbio priznati poraz, prosvjedi su kulminirali masovnim okupljanjem 5. listopada i Milošević je pao s vlasti. Nakon što je izgubio vlast 2000. godine, Slobodan Milošević je bio optužen za korupciju i ratne zločine. Vlada Srbije je oklijevala s njegovim uhićenjem kako ne bi izazvala pobunu njegovih pristaša. Uhićen je tek u travnju 2001., a izručenje Haškom sudu provedeno je diskretno kako bi se smanjile političke tenzije.
3. Jacob Zuma i sudski postupci (Južnoafrička Republika, 2021.)
Jacob Zuma, bivši predsjednik Južnoafričke Republike (2009.-2018.), suočavao se s višestrukim optužbama za korupciju, ali je njegovo uhićenje u 2021. godini izazvalo masovne nemire. Zuma je bio važan član Afričkog nacionalnog kongresa (ANC) i borio se protiv apartheida, što mu je osiguralo veliki broj pristaša među crnačkim stanovništvom Južne Afrike. Kroz svoju borbu za slobodu, Zuma je postao simbol otpora protiv rasističkog režima, pa je uživao dugotrajnu podršku među onima koji su ga vidjeli kao heroja borbe za slobodu. Tijekom nereda poginulo je više od 300 osoba, a nastala je golema materijalna šteta zbog pljački i sukoba s policijom. Nakon presude Ustavnog suda, vlasti su gotovo dva mjeseca odgađale njegovo uhićenje i to su učinile u srpnju 2021. godine. Zuma je pušten na uvjetnu slobodu zbog navodnih zdravstvenih razloga, nakon što je odslužio samo dva mjeseca kazne, a kazna mu je prenamijenjena u društveno korisni rad.
4. Viktor Janukovič i bijeg u Rusiju (Ukrajina, 2013.-2014.)
Bivši ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič suočio se s masovnim prosvjedima nakon što je odbio potpisati sporazum o pridruživanju EU. Iako je bilo jasno da gubi kontrolu, sigurnosne snage nisu odmah djelovale protiv njega. Na kraju je pobjegao u Rusiju, a nova vlast ga je optužila za izdaju. Nakon bijega, Ukrajina je pokrenula pravne postupke protiv njega. Protiv Janukoviča su podignute optužbe za korupciju i zlostavljanje, a 2019. godine, ukrajinski sud ga je osudio u odsutnosti na 13 godina zatvora zbog odgovornosti za nasilje protiv prosvjednika tijekom Euromajdana.
5. Donald Trump i pravne istrage (SAD, 2020-2024.)
Iako je protiv bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa pokrenuto više pravnih postupaka (zbog pokušaja poništavanja izbora, napada na Kapitol, financijskih malverzacija itd.), američka pravosudna tijela su postupala vrlo pažljivo kako ne bi izazvala ozbiljne političke nemire, s obzirom na njegovu veliku bazu pristaša. Ipak, unatoč tome što je bio na rubu da prekrši ustavne ovlasti, ne može mu se izravno pripisati odgovornost za nerede, kao i to da je izravno svojim odlukama kršio Ustav.
Što može očekivati Dodik?!
U svim ovim slučajevima vlasti su oklijevale s provođenjem zakona ili su odgađale izvršenje odluka kako bi izbjegle eskalaciju sukoba, što pokazuje koliko pravo i politika mogu biti isprepleteni. Ipak, u većini slučajeva napadi na ustavna određenja međunarodno priznatih država i jasno kršenje pravnih i zakonskih normi pokazali su da na kraju neslavno završava za počinitelje tih djela. Iako mnogi žele narušiti suverenitet i sposobnost institucija Bosne i Hercegovine zbog odgađanja izvršenja privođenja Dodika, Stevandića i Viškovića, povijest u nekim drugim zemljama i širom svijeta pokazuje da je to zapravo samo oprez kako bi se spriječila veća eskalacija nasilja, a da svi budu privedeni pravdi ili primorani na bijeg, prije ili kasnije.
