Europske zemlje sve više ulažu u obranu, a ova ulaganja vide ne samo kao neophodnost, već i kao ulaganje u geopolitičku stabilnost.
I Srbija i Hrvatska su proteklih nekoliko godina značajna sredstva uložile u svoju obranu, a BiH je jedina zemlja u Europi koja u obranu ne ulaže gotovo ništa.
Armin Kržalić iz Centra za sigurnosne studije BiH kaže za “Nezavisne” da ovaj nivo troškova za obranu u BiH ne omogućava ni održavanje postojeće opreme, a kamoli nabavku nove.
“U tom segmentu stagniramo unazad možda tri ili četiri godine jer nije bilo povećanja budžeta. Ne treba zaboraviti i da se skoro 80 posto proračuna troši na plaće zaposlenika, dok ostalih samo 20 posto ide na opremu, što ni blizu nije dovoljno da se oprema može servisirati i održavati”, rekao je on.
Što se tiče naoružavanja u regionu, Kržalić smatra da su sporazumi o kontroli naoružanja u Europi mehanizam preko kojeg se može kontrolirati ovaj segment, s tim da napominje da se ni Srbija ni Hrvatska, koje su nabavljale naoružanje, nisu približile maksimumima iz tih sporazuma koji bi zahtijevali njihovu promjenu.
Prema njegovom mišljenju, u BiH trenutno ne postoji politička odluka da se ide u modernizaciju Oružanih snaga. Pod uvjetom da, kako ističe, dođe do političkog dogovora, prema njegovom mišljenju, prioritet bi bilo ulaganje u helikopterske kapacitete, koji bi mogli pomoći misiji OS BiH u pomaganju civilnim strukturama prilikom prirodnih nepogoda, a da bi dio sredstava trebalo da ide u opremanje jedinica koje služe u međunarodnim mirovnim misijama.
Poseban segment o kojem treba razmišljati je, prema njegovom mišljenju, fiksna avijacija jer se godinama dešava da BiH nema kapacitet da patrolira nad svojim vlastitim nebom.
“Bilo bi potrebno da imamo makar dva stabilna krila, ili da imamo ugovor da koristimo kapacitete druge zemlje. Ako bi se nabavljalo, ne treba ići s nekim brojem koji nije potreban, nego barem minimum da možemo reagirati i to je možda neki prioritet o kojem bi se trebalo razgovarati”, ističe on.
Inače, ubrzanje naoružavanja u Europi predstavlja fundamentalni pomak u sigurnosnoj politici kontinenta, pri čemu se vojno odvraćanje sada smatra ključnim stubom održavanja stabilnosti. U većini zemalja postoji širok politički konsenzus da je potrebno značajno povećavati ulaganje u obranu.
Fridrih Merc, njemački kancelar, u petak je postigao preliminarni sporazum sa strankama centra u njemačkom Bundestagu o značajnom povećavanju ulaganja u obranu. Pored postojećih sto milijardi eura za vojsku, mimo redovnog budžeta, postignut je dogovor da se zemlja dodatno zaduži kako bi ojačala svoje oružane snage.
Francuska nudi postavljanje svog nuklearnog kapaciteta na teritoriji ostalih zemalja Europe, a EU i Britanija planiraju tijesnu suradnju u jačanju obrane. Poljska poziva SAD da stacioniraju svoje nuklearne snage na teritoriji te zemlje.
S obzirom na to da se očekuje da će vojni kapaciteti rasti u Europi barem narednih deset godina, na vlastima BiH je, bez obzira na to tko ih bude činio, da donesu strateške odluke o tome na koji način vide oružane snage i njihov razvoj.
