„Javnom sektoru kronično nedostaju kompetentni stručnjaci iz područja sigurnosti i međunarodnih odnosa, i to u svim segmentima – od planiranja, operativnog djelovanja, analitike, podrške, upravljanja, nadzora i slično“, rekao je pročelnik Sigurnosnih i međunarodnih studija Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, doc. dr. sc. Damir Bevanda.
Objasnio je kako 21. stoljeće, između ostalog, karakterizira s jedne strane opća sekuritizacija društva, a s druge strane izrazito složeni međunarodni odnosi s velikim brojem izazova.
Veliki broj izazova u međunarodnim odnosima
„Kada je riječ o sigurnosti, svakako su glavni poslodavci agencije za provedbu zakona u Bosni i Hercegovini na svim ustavnim razinama, oružane snage, obavještajno-sigurnosni sektor i slično“, kazao je dr. Bevanda.
Istaknuo je kako privatni sektor u ekonomski jakim državama polako preuzima primat u zapošljavanju stručnih kadrova iz područja sigurnosti te da je u BiH privatna sigurnost, u smislu predmetnih kompetencija, u razvoju i otvara mogućnost zapošljavanja. „Ako govorimo o području međunarodnih odnosa i diplomacije, ključni poslodavac u Bosni i Hercegovini su vanjski poslovi. Što se tiče privatnog sektora, ciljani poslodavci su velike transnacionalne tvrtke koje svoje poslovanje nalaze i u Bosni i Hercegovini te eventualno jaki gospodarski subjekti iz BiH koji planiraju regionalno i dalje širenje“, poručio je pročelnik dr. Bevanda.
Na Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru ove akademske godine upisana je druga generacija studenata sigurnosnih i međunarodnih studija. „Studij je pokrenut iz potrebe za akademskom izobrazbom stručnjaka iz područja sigurnosti i međunarodnih odnosa, kao odgovora na društvene promjene u smislu globalizacije sigurnosnih izazova“, kazao je pročelnik dr. Bevanda i dodao kako studij omogućuje usvajanje temeljnih znanja o područjima sigurnosti i međunarodnih odnosa te metodoloških pristupa za izučavanje sigurnosnih pojava i razumijevanje diplomatske realnosti.
„Specifičnost područja koje Sigurnosni i međunarodni studiji obuhvaćaju su sigurnost i diplomacija, a u najvećoj mjeri su zatvorena za širi dio javnosti. Upravo zato, posjet različitim institucijama, uz gostovanja stručnjaka iz prakse, obogaćuju studij“, rekao je dr. Bevanda.
Naglasio je kako su studenti u prilici čuti i vidjeti temeljne procese, primjerice upravljanje krizama, diplomatsku korespondenciju ili zaštitu važnih objekata. „Uz nastavni kadar matičnog Sveučilišta u Mostaru i sveučilišta iz BiH i EU, na studiju je angažiran određeni broj profesora s bogatom praksom iz različitih područja sigurnosti i međunarodnih odnosa, što uz teorijska znanja, kroz različite autentične studije slučaja, dodatno pomaže u stjecanju kompetencija“, istaknuo je pročelnik dr. Bevanda i dodao kako je ovakav vid organizacije studija od velikog značaja studentima.
Studenti upoznati sa sigurnosnim i diplomatskim sustavom BiH
„Studenti se kroz studij upoznaju sa sigurnosnim i diplomatskim sustavom Bosne i Hercegovine, razvijaju socijalne i komunikacijske kompetencije te analitički pristupaju razumijevanju sigurnosnih i međunarodnih procesa i fenomena“, kazao je pročelnik dr. Damir Bevanda.
Diplomski sveučilišni studij Sigurnosnih i međunarodnih studija ima dva smjera: Sigurnost i Međunarodni odnosi i diplomacija. Objasnio je kako završetkom studija studenti stječu zvanje magistar sigurnosti ili magistar međunarodnih odnosa i diplomacije, ovisno o smjeru koji su izabrali. „Magistri sigurnosti stječu kompetencije u poznavanju strukture, područja i subdisciplinarnih oblasti sigurnosnih studija te poznavanje i razumijevanje srodnih disciplina, kao što su politologija, povijest, pravo, ekonomija, komunikologija i slično“, kazao je pročelnik dr. Bevanda.
Istaknuo je kako su razumijevanje sigurnosnih fenomena, aktera i tendencija u području upravljanja sigurnosnim izazovima samo neke od kompetencija ovog smjera. „Magistri međunarodnih odnosa i diplomacije suvereno poznaju strukturu i područje međunarodnih odnosa, sastavnice, aktere i potencijalne ishode procesa u međunarodnim odnosima te razvijaju sposobnost kreiranja i evaluacije vanjske politike, kao i temelje diplomatskog komuniciranja i upravljanja vanjskopolitičkim izazovima.“
