Postoje dva moguća pravna puta nakon usvajanja zakona kojima se u entitetu Republika Srpska zabranjuje i kriminalizira rad četiri državne institucije – Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Suda Bosne i Hercegovine, Tužiteljstva Bosne i Hercegovine i Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća BiH (VSTV).
– Jedan pravni put je kazneni progon, koji će, vjerujem, uslijediti – izjavio je za Srpska.info profesor ustavnog prava Milan Blagojević.
To ne prizivam niti želim, ali naprosto postoje elementi za kazneni progon zbog počinjenja najtežeg kaznenog djela – onog protiv države – rekao je Blagojević, dodajući da je drugi pravni put podnošenje apelacije Ustavnom sudu BiH, što su već učinili član Predsjedništva BiH Denis Bećirović te članovi kolegija Zastupničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Denis Zvizdić i Kemal Ademović.
Blagojević smatra da će taj zahtjev sigurno biti prihvaćen jer su sporni zakoni u suprotnosti s Ustavom BiH.
– (Milorad) Dodik samo gomila kaznena djela, Bog mu dao pameti. Ovo kažem jer mu ne želim zlo. Međutim, ovim što radi, čini štetu i sebi i drugima. Ako ne poštuje odluku Ustavnog suda, upušta se u još jedno kazneno djelo – neizvršenje odluka Ustavnog suda – što će dovesti do novog kaznenog progona – istaknuo je Blagojević.
Podsjetio je i na događaje iz lipnja 2023. godine, kada je kao savjetnik tadašnje članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović prisustvovao sastanku na kojem je Dodik rekao da se “sutra donosi zakon o neprimjeni odluka Ustavnog suda BiH”.
– Bio sam jedini koji je bio protiv usvajanja tog zakona, ali moja sugestija nije prihvaćena, te je zakon ipak donesen – rekao je Blagojević.
Tužiteljstvo BiH dobilo novi alat
Naveo je kako je to potaknulo visokog predstavnika Christiana Schmidta da donese odluke kojima se sprječava stupanje na snagu tog zakona. Istog dana Schmidt je izmijenio Kazneni zakon BiH, definirajući neizvršenje odluka visokog predstavnika kao kazneno djelo. Također je dopunio članak 156. tog zakona, prema kojem se kazneno djelo napada na ustavni poredak ne odnosi samo na upotrebu sile ili prijetnju silom, već i na “drugi protuzakoniti način”.
– Time je Tužiteljstvo BiH dobilo alat koji sada koristi – naglasio je Blagojević.
Dodao je da bi zabrana rada SIPA-e i Tužiteljstva BiH na teritoriju Republike Srpske mogla biti tumačena i kao prijetnja upotrebom sile, što bi predstavljalo kazneno djelo napada na ustavni poredak.
– Ako zakon kaže da SIPA ne može djelovati na teritoriju RS-a, to znači da će, ako pokuša intervenirati silom, biti suočena sa silom – objasnio je Blagojević.
To bi, dodao je, moglo dovesti do toga da SIPA prisilno privodi osumnjičene, dok bi se MUP RS-a tome suprotstavio, što bi predstavljalo primjenu sile iz Kaznenog zakona BiH.
– Koji će načelnik policijske uprave u RS-u poslati pripadnike policije da se suprotstave SIPA-i? To bi situaciju dodatno pogoršalo i dovelo do još jednog kaznenog djela – smatra Blagojević.
Naglasio je i da se kazneno djelo “napad na ustavni poredak” odnosi i na zastupnike vladajuće većine u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) koji su glasovali za sporni zakon, a u ovom slučaju ih ne može štititi zastupnički imunitet.
– Ovo što su oni učinili je ubojstvo države. Ne možeš pokušati uništiti državu, a onda se pozivati na zastupnički imunitet. Imunitet ne vrijedi, niti bi trebao vrijediti u ovakvim slučajevima – zaključio je Blagojević.