Bosna i Hercegovina suočava se s novom političkom krizom koja bi mogla ugroziti njezin europski put, unatoč značajnim financijskim sredstvima koja je do sada primila od Europske unije. Od EU je BiH dosad dobila gotovo dvije milijarde eura, dok ukupna poslijeratna pomoć, uključujući programe drugih vlada i institucija, premašuje sedam milijardi dolara.
Prema podacima europskih institucija, kroz Instrument pretpristupne pomoći (IPA) BiH je između 2014. i 2020. primila oko 540 milijuna eura, dok je od 2021. do 2024. osigurano dodatnih 310 milijuna eura. Kroz Investicijski okvir za zapadni Balkan, BiH je od 2009. godine dobila 1,1 milijardu eura, uz povoljne kredite u vrijednosti od šest milijardi eura. Također, zahvaljujući donacijama iz IPA fondova, kroz Ekonomski i investicijski plan BiH je mogla povući još tri milijarde eura.
Sredstva su raspoređena na oba entiteta – otprilike jedna trećina za Republiku Srpsku, a dvije trećine za Federaciju BiH. Uglavnom su korištena za razvoj infrastrukture, proračunske programe i reforme na državnoj i entitetskoj razini, dok je manji dio usmjeren nevladinim organizacijama i medijima.
Ukoliko bi se priključila Planu rasta, BiH bi mogla iskoristiti dodatnih milijardu eura u idućih šest godina. Međutim, zbog političke krize, BiH je jedina zemlja u regiji koja još nije poslala program reformi, što je preduvjet za povlačenje prvih tranši sredstava.
BiH sudjeluje u trima programima prekogranične suradnje, kao i u transnacionalnoj suradnji za jadransko-jonski i dunavski prostor.
Iako je EU najveći donator BiH, nisu jedini. Značajna sredstva osigurale su i Sjedinjene Američke Države, Japan, Norveška, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo i druge zemlje, uključujući pojedine članice EU.
Prema podacima USAID-a, američke organizacije za međunarodnu pomoć, od 1996. do 2017. godine SAD su BiH donirale 1,7 milijardi dolara, financirajući 1.600 infrastrukturnih projekata vrijednih ukupno 372 milijuna dolara u oba entiteta. Od toga, 638 milijuna dolara uloženo je u projekte u Republici Srpskoj, dok je ostatak dodijeljen Federaciji BiH.
Japan je najviše pomogao BiH u prvim poslijeratnim godinama, donirajući oko pola milijarde dolara. Kasnije je ulagao u izgradnju škola, projekte pomirenja, poboljšanje zdravstvenih usluga te obnovu i opremanje bolnica u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci. Također, japanska vlada sudjelovala je u obnovi energetskih objekata, uključujući sustav filtracije u Termoelektrani Ugljevik.
