Predsjednik SAD-a Donald Trump tvrdi, “Grenland će biti naš, a Dancima ćemo ponuditi pozamašnu svotu da nam ga prodaju”. Grenland leži na najkraćem putu od Sj. Amerike do Europe, što ga čini strateški važnim. Posljednjih godina povećan je interes za prirodne resurse Grenlanda, uključujući rijetke minerale.
Nakon što je posljednjih tjedana pokazao obnovljeni interes za stjecanjem autonomnog danskog teritorija, američki predsjednik Donald Trump ovih je dana ponovno ustvrdio kako je uvjeren da će SAD u dogledno vrijeme preuzeti kontrolu nad Grenlandom.
– Mislim da ćemo ga imati, posebice što 57 tisuća stanovnika otoka želi biti s nama, poručio je Trump.
– Grenland je prekrasno mjesto. I siguran sam da će se Danska dogovoriti s nama. Štoviše, ljudi na Grenlandu nisu zadovoljni Danskom. Mislim da bi s nama bili zadovoljni. A Grenland trebamo i zbog međunarodne sigurnosti. Znate, danas posvuda plove ruski kineske ratni brodovi, ustvrdio je.
Unatoč Trumpovom očitom samopouzdanju, premijeri Grenlanda i Danske, također već tjednima, uporno ponavljaju da otok nije na prodaju. Grenlandski premijer Mute Egede poručio je da je neovisnost otoka neupitna, no ipak je izrazio spremnost za bližu suradnju sa SAD-om posebice u obrani i rudarstvu.
Danska premijerka Mette Frederikse naglašava da “Grenland pripada Grenlanđanima” te da samo lokalno stanovništvo može odrediti njegovu budućnost. Najveći otok na svijetu, bio je danska kolonija sve dok nije 1979- te postao samostalan s vlastitim parlamentom.
Kopenhagen je zadržao pravo da kontrolira njegovu vanjsku i obrambenu politiku. Nakon Trupova svojatanja Grenlanada, Danci su početkom siječnja najavila da će povećati obrambenu potrošnju na Grenlandu za najmanje 1,3 milijarde eura.
– Uz veliku potporu europskih partnera i Europske unije, mislim da smo po pitanju Grenlanda bili posve jasni. To je dio našeg teritorija i nije na prodaju, poručila je premijerka.
Danski povjesničar: Nije iznenađenje da je SAD zainteresiran
Unatoč činjenici da je Donald Trump iznio mogućnost kupnje golemog arktičkog teritorija koji pripada Danskoj još tijekom svog prvog mandata 2019. naglasivši da je američka kontrola Grenlanda “apsolutna potreba” jer jamči međunarodnu sigurnost, američka svojatanja Grenland teško se mogu svrstati u kontekst novokomponirane ekspanzionističke kampanje SAD-a.
Ta priča nije, tvrde geopolitički analitičari, od jučer. Amerikanci su važnost Grenlanda – strateški savršeno smještenog na pola puta između Amerike i Rusije – znali već prije 80, 90 godina, a pogotovo tijekom Drugog svjetskoga rata.
– Apsolutno nije iznenađenje da su SAD jako zainteresirane za preuzimanje potpune kontrole nad Grenlandom. Također nije iznenađenje da Amerikanci neće prihvatiti bilo koju drugu silu da se učvrsti u tom području ili proširi svoj utjecaj na Grenland. No, tako je već desetljećima ako ne i stoljećima. Mislim da su toga svjesni i u Nuuku i u Kopenhagenu, ustvrdio je Bo Lidegaard.
Nakon Drugog svjetskog rata, 1946.-te tadašnji američki predsjednik Harry Truman potajno je ponudio da kupi Grenland od Danske za zlato u vrijednosti od 100 milijuna dolara, no Danci su ga odbili. No, već 1951. Sjedinjene Države i Danska, članice osnivačice NATO-a, potpisale su Sporazum o obrani Grenlanda. Tijekom 1950-ih američka vojska izgradila je tri zračne baze na Grenlandu: Narssarsuaq, Sondestrom i Thule.
U Hladnom ratu služile su kao točka za punjenje gorivom i baza za operacije za strateške bombardere srednjeg dometa. Zračna baza Thule jedina je od tri koja je i danas operativna. Manje od 1000 milja od Sjevernog pola, to je najsjevernija baza američkih zračnih snaga.
