Čak 72 posto anketiranih žena u Federaciji Bosne i Hercegovine iskusilo je neki oblik nasilja na radu, dok je u Republici Srpskoj taj broj nešto manji i iznosi 57 posto, rečeno je u četvrtak na konferenciji za novinare u Mostaru tijekom prezentacije istraživanja “Najčešći pojavni oblici uznemiravanja žena na tržištu rada u BiH”.
Ovu analizu, koja je dio projekta “Zaštita žena od uznemiravanja u BiH – normativno ili stvarno”, provelo je udruženje građana “Stop mobbing” s partnerskim udruženjima “Centar za razvoj civilnog društva” BiH iz Doboja, “Ruka ruci” iz Bihaća i “Radio klub” iz Gračanice, na ukupnom uzorku 1.431 ispitanica iz oba entiteta u BiH.
Koordinatorica projekta “Zaštita žena od uznemiravanja na radu u BiH” Merima Spahić kazala je kako su intervjuirali preko 1.400 zaposlenih žena na području više od pedeset mjesta, gradova i općina u BiH, kako bi imali što relevantniji uzorak.
Dodala je da je na području Federacije 72 posto ispitanih žena reklo da je doživjelo uznemiravanje na poslu, a Republici Srpskoj taj broj je 57 posto.
Po njezinim riječima, u RS-u postoji Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu mjestu koji je usvojen 2021. godine, dok Federacija BiH nema takav zakon.
– Cilj je našeg djelovanja da se takav zakon usvoji, a on se ne odnosi samo na žene, već i na muškarce – istaknula je koordinatorica projekta.
Na pitanje “znate li kome se treba obratit za uznemiravanje na radu?” 36 posto ispitanica u Federaciji BiH je reklo da ne zna, a u RS-u na to pitanje nije znalo odgovoriti 59 posto ispitanica.
Spahić je govorila i o iskustvima žena koje su pokušale prijaviti uznemiravanje na poslu.
Neka od iskustava su: “Tko god prijavi, doživi još gore maltretiranje”, “Niti jedna ustanova i institucija nije reagirala na moje prijave već su svi skupa udruženo radili protiv mene”, “Nakon gotovo dvije godine trpljenja, zatim pokušaja da se zaštitim zakonom morala sam na kraju napustiti to radno mjesto”, “Ne da problem nije riješen nakon prijave, nego mi neće biti produžen ugovor o radu”, “Radnik nakon prijave samo prođe još gore”.
Udruženje građana “Stop mobbing” bavi se prevencijom mobbinga i tom udruženju se javljaju žene koje trpe razne vrste uznemiravanja na radnom mjestu.
Predsjednica tog udruženja Anica Ramić koja i sama bila žrtva mobbinga na radu, nakon četiri godine pravne borbe, uspjela je, te pobijedila direktora i sustav.
Kazala je da će se rezultati istraživanja koristiti u svrhu zagovaračke kampanje za usvajanje Zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu u Federaciji BiH.
Na konferenciji je bilo riječi i o seksualnom uznemiravanju, što je u BiH i dalje tabu tema.
Sudeći po malim ili nepostojećim kaznama, osudama društva, broj prijavljenih slučajeva je iznenađujuće nizak. Zlostavljanje obično ostaje neprijavljeno, čime se nastavlja začarani krug daljeg uznemiravanja, rečeno je tom prigodom.
Tijekom rada na analizi, u Udruženju “Stop mobbing”, zabilježili su izrazitu netransparentnost rada privatnih i javnih ustanova, kao i organizacija civilnog društva.
Od ukupno 59 upućenih dopisa pravnim subjektima, za potrebe ove analize pristigli su odgovori iz svega 13 pravnih subjekata. Samo tri pravna subjekta su naveli da su tijekom 2023. i 2024. godine imali prijave za uznemiravanje na radu, mobbing i diskriminaciju. Ukupno je riječ o 13 prijava radnica i radnika. Od tog broja, 9 žena je podnijelo prijave i 4 muškarca.
Također, rečeno je kako je od izrazite važnosti osigurati mogućnost žrtvama uznemiravanja na radu da prijave nasilje na jednostavan način, jer su anketirane žene u velikom broju izjavile da ne postoji efikasan sustav zaštite od uznemiravanja na radu i da ne znaju kome se takvi slučajevi mogu prijaviti.
– Važno je da poslodavci i menadžeri shvate da ovi problemi negativno utječu na produktivnost i kvalitetu poslovanja svakog pravnog subjekta. Podsjećamo da prosječna osoba provede trećinu života na poslu, zbog čega je važno ozbiljno pristupiti ovom problemu kako bi imali produktivne i zadovoljne uposlenike, vlasnike pravnih subjekata i na kraju zadovoljne konzumente njihovih usluga kao produkt stimulirajuće radne atmosfere – zaključila je Ramić.
Predsjednica udružena “Stop mobbing” istaknula je da je poražavajuća činjenica da žene i nakon prijave nasilja na radu, ne dobivaju adekvatnu zaštitu i da mnoge od njih moraju napustiti posao, posebno nakon što prijave takve događaje.
Po riječima pravnog savjetnika Udruženja “Stop mobbing” Esada Bećirovića, iz odgovora anketiranih žena vidljivo je izrazito nepovjerenje u sustav zaštite, kako u FBiH u kojem nema usvojenog Zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu, tako i u Republici Srpskoj gdje postoji takav zakon.
– Mi pružamo besplatnu pravnu podršku ženama koje trpe neki oblik nasilja na radu i često nam se javljaju osobe koje traže pomoć. U kratkom periodu komuniciram s više od 50 žena koje tvrde da ne mogu dati otkaz jer bi ugrozile svoju i egzistenciju svoje obitelji, dok s druge strane trećinu svog života provode na poslu gdje trpe omalovažavanje, vrijeđanje pa i fizičko zlostavljanje, što često dovodi do pojave raznih bolesti – ustvrdio je Bećirović.
Ova kampanja je dio projekta PRAGG koji financira Vlada Švicarske, a provodi ga konzorcij koji čine Helvetas i Niras, u partnerstvu s lokalnim partnerima Centri civilnih inicijativa (CCI) i Institut za razvoj mladih Kult.
