U prodavaonicama se cijene namirnica konstantno korigiraju i rastu. Građani nemaju drugi način nego sa zebnjom gledati lančana poskupljenja energenata i osnovnih namirnica, a uz primanja koja mogu pokriti sve manje troškova života.
Sve više oglasa
Cijene namirnica, osobito osnovnih životnih proizvoda, i energenata rastu, a građani se pokušavaju snaći u moru poskupljenja. Savez samostalnih sindikata BiH objavio je da je sindikalna potrošačka košarica, koju su izračunali za prosinac prošle godine, iznosila 3114,95 KM. Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za listopad 2024. iznosila je 1415 KM (posljednji podatak koji je objavio Federalni zavod za statistiku), dok je minimalna plaća tada bila 619 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom iznosila je 45,43 posto, a pokrivenost minimalnom plaćom 19,87 posto.
Visoki troškovi života i sve veća potreba za dodatnim prihodima tjeraju mnoge građane BiH da rade dva posla kako bi spojili kraj s krajem. Tako i one koji su završili svoj radni vijek. Većina bh. građana živi u neimaštini, što zbog niskih plaća, što zbog previsokih troškova života. Sve su češći oglasi onih koji traže dodatni posao.
“Tražim dodatni posao u poslijepodnevnim i večernjim satima u obliku njege pokretnih starijih osoba, brige o djeci, rada u trgovinama, slaganja robe, čišćenja ili bilo što. Ponudite i javit ću se”. “Pozdrav, tražim dodatni posao na nekoliko sati tjedno ili vikendom. Molim ponude.” “Tražim dodatni posao – čišćenje stanova, čuvanje djece” – samo su neki od oglasa objavljenih posljednjih dana.
Osigurati život izvan osnovnih potreba razlog je odluke Mostarca u četrdesetim godinama da radi dva posla.
– Radimo i supruga i ja, čak nam i nisu loše plaće s obzirom na to kakvih ima, ali jednostavno ne možemo pokriti sve troškove. S obzirom na to da imam iskustva u ugostiteljstvu, odlučio sam se i za dodatni posao. To nam omogućava pokrivanje troškova, ali, nažalost, trpe i obiteljski i društveni život. Raditi danima dvije smjene ne ostavlja prostor za druženje, ali i iscrpljuje čovjeka. Ne znam koliko ću još ovako moći. Gubi se dosta socijalni aspekt života, nestaju odnosi. Tko je mlad, može neko vrijeme raditi, a ja nisam sam. Mnogi rade dva posla, a tko ima obitelj, tko ima djecu, mora osigurati djecu, mora naći dodatni posao. Ako uspijem pronaći stalni posao s plaćom koja omogućava normalan život, zasigurno neću više živjeti i raditi ovako – kaže za Večernji list ovaj Mostarac. Koliko je onih koji rade dva posla, nitko ne zna, ali, sudeći po razgovorima, sve ih je više.
Rade i umirovljenici
I oni koji su desetljećima radili i doprinosili sustavu, s radnim vijekom pojedini još nisu završili. Brojni su umirovljenici zbog nedovoljne mirovine prisiljeni tražiti dodatni izvor prihoda. Pravo da budu redoviti zaposlenici i primaju mirovinu umirovljenici u BiH sve češće koriste. Tako su, primjerice, samo u RS-u 2013. godine, kada je u tom bh. entitetu presudom Ustavnog suda i omogućeno ovo pravo, status osiguranika i umirovljenika u isto vrijeme imala svega 33 korisnika Zavoda za MIO RS-a. Tri godine poslije taj broj se utrostručio, da bi se 2018. popeo na čak 3077.
Posljednjeg dana 2021. godine u statusu umirovljenika i osiguranika u ovom bh. entitetu bilo je 5607 osoba, da bi na kraju prošle godine taj broj bio čak 8053. Od navedenog broja, njih 93,5% (7530) korisnici su starosne mirovine, dok je korisnika invalidske mirovine značajno manje – 6,5% (523). Broj umirovljenika koji se, uz to što primaju mirovinu, vraćaju na posao raste i u Federaciji BiH, gdje je ta mogućnost uvedena nekoliko godina kasnije nego u RS-u.
Prema podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, broj zaposlenih u Federaciji BiH na dan 31. prosinca 2022. godine koji su imali više od 66 godina bio je 2991. – U mirovini sam, ali radim za jednu tvrtku kao vozač po nekoliko sati dnevno. Mirovine su mizerne, ali, hvala Bogu, zdravlje me služi pa tako zaradim dodatni novac kako bismo supruga i ja preživjeli – kaže nam umirovljenik iz Mostara. Pitanje je to nužnosti, a ne izbora, stav je stručnjaka.
– Danas je nužnost, kako biste preživjeli, raditi još nešto. Dakle, ne samo raditi redoviti posao nego raditi i vikendom još jedan dodatni ili da umirovljenici traže mogućnost raditi dodatni posao uz svoju mirovinu jer ona ne može pokriti obveze koje proistječu iz životnih potreba – kazao je za N1 ekonomist Zoran Pavlović.
