Svi su digli svoj glas, osim potrošača. Lakše je, čini se, smanjiti apetite i spisak osnovnih namirnica. Požale se uglavnom rodbini i prijateljima, rijetko nadležnima. A da imaju zbog čega, pokazuju rezultati inspekcijskih kontrola.
Stari problemi, dočekali su građane i u novoj godini. Na trgovačkim policama smjenjuju se nove, više cijene. Zaključavanje se, kažu građani, odnosi na robu koja je pred istek roka ili koju ionako nitko ne kupuje. Za ostale namirnice, makar malo bolje i kvalitetnije, teško je izdvojiti novac.
Dok građani odmahuju rukom, ispod radara prolazi poskupljenje kruha, mlijeka, mliječnih proizvoda, mesa. Usljed poskupljenja struje, cijene će dizati ugostitelji, frizeri, automehaničari, vulkanizeri i drugi. I naftaši najavljuju daljnji rast cijena goriva, koje je u Republici Srpskoj već skuplje za oko 10%. Da je sve manji broj onih koji mogu pomoći drugima, osjete i javne kuhinje, javlja N1
Dženita Salispahić, Dječja javna kuhinja:
“Držim prvu dječju javnu kuhinju, i po tome znam da je krenula prava neimaština, splahnule su i donacije, nešto treba mijenjati. Unazad ćemo se vratiti 4-5 mjeseci kad su cijene počele baš da divljaju. Ne primjećuje se to tko ne kupuje stalno, ali mi koji idemo u namirnice – da. Prije ste mogli za 300 maraka kupiti za cijeli mjesec namirnice, sad za 550 ne može.”
Upravo su cijene osnovnih životnih namirnica neopravdano podignute, smatraju ekonomisti.
Igor Gavran, ekonomski analitičar:
“Tu su profitne stope tako visoke i cijene nadrealno visoke već duže vremena, da čak ni povećanje minimalne plaće ne može biti izgovor za dalja poskupljenja. Tu imamo situaciju klasičnih zloupotreba, a nema nikakvih reakcija ni građana ni vlasti.”
Zbog istih problema, građani u Hrvatskoj nezadovoljstvo će izraziti bojkotom. U Bosni i Hercegovini bilo kakav otpor izostaje, jer se svaki problem, kažu sociolozi, nacionalizira.
Vladimir Vasić, sociolog:
“Nema iz razloga što smo mi podijeljena zajednica, uplašena zajednica. Većina građana uplašena, komentira ‘može biti gore, daj da ne diramo’, a svi smo svjesni da živimo u okolnostima koje su jako teške po običnog čovjeka. Nedostaje kritična masa, inicijalna kapisla koja će pokrenuti proteste u smislu mladih ljudi, akademske zajednice, apolitičnih osoba.”
I dok vlada građanska tišina, a džepovi se prazne, ni nadležni ne rade mnogo. Za sada, čeka se 28. siječanj i federalni Zakon o kontroli cijena.
Amir Hasičević, ministar trgovine FBiH:
“Ono što ovaj zakon treba da poprati jeste da će propratiti čitav proces fiskalizacije. Ono što je cilj Zakonom o kontroli cijena u vanrednim okolnostima, u nekim poremećajima na tržištu, da imamo instrumente da možemo djelovati na tržištu u smislu ograničenja cijena.”
Da ne treba čekati izvanredne okolnosti, nego djelovati odmah upućuju i podaci Porezne uprave, čiji su inspektori od 11 do 17. siječnja izvršili 1.180 kontrola različitih ugostiteljskih, trgovinskih, pekarskih i drugih uslužnih objekata. 12 poreznih obveznika nisu imali fiskalni uređaj, a 322 nisu evidentirali promet putem istih. I to su samo oni koji su ‘uhvaćeni na djelu’. Spisak je, vjerojatno, daleko duži.
