Posljednji podaci o potrošnji evidentiranoj preko fiskalnih blagajni, a koje je objavila Porezna uprava Federacije BiH, privukli su zanimanje javnosti zbog nekoliko razloga, piše Večernji list BiH. Prvi se krije u činjenici da je potrošnja u prosincu 2024. godine pokazala znakove rasta u odnosu na studeni, što se pak objašnjava blagdanima i praznicima koji u pravilu donose značajnija izdvajanja iz kućnog proračuna.
No, drugi razlog, onaj oko kojega se još uvijek pokušavaju donijeti konačni zaključci, odnosi se na značajne razlike u smislu iznosa evidentirane potrošnje. Dok su neki gradovi zabilježili pad potrošnje, drugi su bilježili znatan porast. Zbog toga se pojavio niz tumačenja, no jedno je jasno, čini se kako stoji argument da broj stanovnika, kao i broj fiskalnih uređaja, nije presudan čimbenik koji utječe na brojke na kraju mjeseca.
Primjeri po gradovima
Dokaz je Široki Brijeg, grad s oko 29 tisuća stanovnika, a koji se redovito, pa tako i ovaj put, našao u društvu deset lokalnih zajednica s najvećim iznosima potrošnje. U prosincu 2024. godine u ovoj je lokalnoj zajednici zabilježena potrošnja u iznosu od 214,7 milijuna maraka, a što je porast od čak 63,8 milijuna maraka u odnosu na prosinac 2023. godine. U odnosu na studeni 2024. godine također je evidentan znatan porast (u tom je mjesecu iznos potrošnje bio 150,8 milijuna maraka).
Najveći rast, kada uspoređujemo prosinac 2024. s prosincem 2023., primjećujemo u Zenici (297,6 milijuna maraka prema 223,6 milijuna KM, rast od oko 73,9 milijuna KM). Široki Brijeg je drugi po rastu, a slijedi općina Centar Sarajevo (skok s 367,5 na 420,5 milijuna maraka, rast od 53 milijuna KM) te Ilidža (porast s 472,4 na 517,1 milijun maraka, odnosno skok za oko 44,6 milijuna KM). Grad Orašje također bilježi iznimno velik porast potrošnje, i to za 32,4 milijuna maraka (skok s 40 milijuna maraka na gotovo 72,5 milijuna maraka). Pojedina tumačenja idu u smjeru činjenice da u tom gradu trgovine sada mogu raditi i nedjeljom, no ne treba zaboraviti kako je odluka stupila na snagu tek 20. prosinca, a taj argument također bi mogao biti osporen i zbog činjenice da neke druge lokalne zajednice s neradnom nedjeljom bilježe znatan porast.
Primjer je Ljubuški, u kojemu je potrošnja porasla sa 69 na gotovo 85,5 milijuna maraka, odnosno Živinice, uz rast sa 132,7 na 147 milijuna maraka. S druge strane, postoje gradovi i općine koji su zabilježili primjetan pad potrošnje kada uspoređujemo prosinac 2024. s prosincem 2023., a neki od primjera su Mostar (u prosincu 2024. evidentirana potrošnja iznosila 337, a u istom mjesecu 2023. godine 366,5 milijuna maraka, pad od 29,4 mil. KM), Novi Grad Sarajevo (pad od 11 milijuna KM, odnosno s 505,3 na gotovo 494,3 milijuna KM), Gračanica (smanjenje sa 118,7 na oko 109 milijuna KM, pad potrošnje od 9,7 mil. KM).
