Gospodarstvenici su najavili velike prosvjede u Sarajevu za srijedu (22. siječnja) nakon odluke Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da poveća minimalnu plaću za 2025. godinu s 619 KM na 1.000 KM.
Riječ je o gospodarstvenicima koji su se organizirali u Viber grupi „Gospodarstvenici Federacije“, koja broji više od 8.000 članova.
U toj grupi više su puta upozoravali na, kako kažu, dugoročno štetne posljedice koje će ova odluka o povećanju minimalne plaće imati na gospodarski i ekonomski rast u Federaciji BiH, ali i općenito u državi.
Kako navode, povećanje minimalne plaće smatraju izravnim udarom na ekonomiju Federacije BiH te pogodovanjem drugom entitetu, ističući kako je ova odluka donesena nakon zabrane pušenja na javnim mjestima i uvođenja neradne nedjelje.
Prosvjedi će se u srijedu održati u 11:55 sati, simbolično, budući da gospodarstvenici ističu da im je „došlo pet do dvanaest“ i da više ne mogu čekati. Mirni prosvjedi održat će se ispred zgrade Vlade Federacije BiH.
Jedan od slogana bit će „Budi dio promjene“, a zahtjevi koje će iznijeti na prosvjedima uključuju:
- plaće veće od 1.000 KM,
- pravedan porezni sustav,
- smanjenje doprinosa,
- prestanak nepravednog opterećivanja poslodavaca.
Ova Viber grupa okuplja gospodarstvenike iz cijele BiH, a jedan od administratora, Jasmin Begić, izjavio je da je „Vlada Federacije BiH odluku o povećanju minimalne plaće donijela radi sebe, a ne zbog radnika“.
Vlada Federacije BiH ne odustaje od odluke
Iako su poslodavci bili najglasniji nakon donošenja odluke o povećanju minimalne plaće, iz Vlade Federacije BiH ostali su čvrsti u stavu da se odluka neće mijenjati. Ipak, prošlog tjedna održana je sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH na kojoj je dogovoreno da će se pronaći mehanizmi za uklanjanje dodatnih opterećenja poslodavaca.
Najavili su kako će uskoro javnosti predstaviti set mjera koje bi trebale pridonijeti rasterećenju svih strana.
Protiv povećanja minimalne plaće bila je i većina ekonomskih stručnjaka, koji su Vladi Federacije BiH zamjerili nedostatak fiskalne reforme koja je trebala biti provedena prije donošenja ove odluke. Jučer je delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, Aljoša Čampara, u hitnu parlamentarnu proceduru uputio izmjene Zakona o doprinosima koje predviđaju smanjenje doprinosa.
Upravo su doprinosi najveći problem poslodavcima, što su i zamjerali Vladi Federacije BiH, naglašavajući da ih je potrebno smanjiti.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruge poslodavaca Federacije BiH, izjavio je da su doprinosi u Federaciji BiH visoki te da na plaću od 1.000 KM iznose dodatnih 744 KM.
Što znači povećanje minimalne plaće u Federaciji BiH?
Nakon najave povećanja minimalne plaće, Vlada Federacije BiH najavila je subvencioniranje razlike doprinosa za obrte, mikro i male tvrtke, što bi trebalo olakšati prilagodbu na novo povećanje minimalne plaće.
Poslodavci i radnici sada čekaju objavu plana Ekonomsko-socijalnog vijeća o setu mjera koje bi trebale donijeti određeno rasterećenje.
Do tada su građani i dalje skeptični glede kvalitete života, s obzirom na rastuće troškove života i inflaciju. Mnogi smatraju da povećanje minimalne plaće nije dovoljno da pokrije osnovne životne troškove, dok drugi izražavaju sumnju u učinkovitost provedbe ove odluke.
Generalno gledajući, odluka o povećanju minimalne plaće u Federaciji BiH predstavlja značajan korak prema poboljšanju životnog standarda radnika, ali istovremeno otvara pitanja o održivosti za poslodavce i potrebi za dodatnim ekonomskim reformama kako bi se osigurala stabilnost tržišta rada i gospodarstva u cjelini.
S druge strane, javljaju se i radnici koji prijavljuju nepravilnosti poslodavaca, dok se na evidenciji službi za zapošljavanje nalaze nove osobe.
