U Hrvatskoj se u nedjelju održava drugi krug predsjedničkih izbora, a većina političkih analitičara očekuje pobjedu aktualnog predsjednika Zorana Milanovića, kojemu je veoma malo nedostajalo da bude izabran već u prvom krugu.
– U prvom krugu nije bilo većih iznenađenja, osim izuzetno uvjerljive Milanovićeve pobjede. Ona je ponajviše rezultat slabije izlaznosti tradicionalnog HDZ-ovog biračkog tijela. Odličan rezultat ostvario je Tomislav Jonjić, koji se uspješno prezentirao putem podcasta i medija izvan političkog mainstreama. S druge strane, nešto slabiji rezultat Mire Bulja iznenađuje s obzirom na podršku stranke Most – kazao je u razgovoru za Fenu politolog Branimir Galić.
Milanovićev protivnik u drugom krugu bit će kandidat HDZ-a i partnera Dragan Primorac.
Govoreći o njegovim izgledima, Galić je kazao kako Primorac nema realne šanse dostići veliku Milanovićevu prednost.
– Glavni cilj HDZ-a i partnera koji podržavaju Primorca je povećati izlaznost u drugom krugu u sredinama koje su tradicionalna uporišta te stranke. Ipak, iznenađuje podatak da je Primorac u prvom krugu osvojio čak 193 tisuće glasova manje od Kolinde Grabar Kitarović na izborima 2019. godine, što je, vjerujem, začudilo i ljude bliske Milanovićevoj kampanji. U takvim okolnostima teško je napraviti dobar rezultat – kazao je Galić.
Kako je kazao, dio tradicionalnih HDZ-ovih birača zamjera Primorcu nedovoljnu autentičnost i neke njegove ranije političke odluke koje nisu bile usklađene s politikama stranke dok se, s druge strane, Milanoviću zamjera njegov odnos prema dijelu braniteljske populacije tijekom premijerskog mandata, iako se svojim nastupom u prvom predsjedničkom mandatu približio desnom biračkom tijelu.
Galić je podsjetio kako nijedan od kandidata s desnog političkog spektra nije otvoreno podržao nekog od dvojice kandidata u drugom krugu, te se stoga može očekivati apstinencija značajnog dijela birača sklonih “desnici”.
– Kandidati desnog političkog spektra vjerojatno su željeli izbjeći percepciju da su „nečiji igrači“. Smatram da će mnogi birači koji su u prvom krugu glasovali za kandidate desnice u drugom krugu odlučiti apstinirati. S druge strane, značajan dio birača koji su podržali Ivanu Kekin u prvom krugu vjerojatno će glasovati za Milanovića, dok će glasovi birača s desnog spektra koji ipak odluče izaći na birališta biti podijeljeni – smatra Galić.
Galić vjeruje kako Hrvati u Bosni i Hercegovini ni u drugom krugu neće u značajnoj mjeri izaći na birališta.
– Njihov će odaziv biti znatno manji od 35 tisuća, koliko ih je sudjelovalo na izborima prije pet godina. Podsjećam da je u prvom krugu Primorac u BiH osvojio 9.160 glasova (56 %), dok je Milanović dobio 2.503 glasa (15 %). Za usporedbu, Kolinda Grabar Kitarović je prije pet godina u drugom krugu dobila 32.400 glasova (92,3 %), a Milanović 2.700 glasova (7,7 %). Očekujem da će odaziv birača u BiH u drugom krugu biti znatno manji nego 2019. godine. Primorac će sigurno uvjerljivo pobijediti, ali Milanović će barem utrostručiti postotak glasova u odnosu na izbore prije pet godina – kazao je.
Galić je mišljenja kako je politička kampanja do sada „blago rečeno bila nezanimljiva“.
Govoreći o onome što slijedi nakon vjerojatne Milanovićeve pobjede, Galić je ustvrdio kako ne vjeruje da će doći do „značajnijeg otopljavanja odnosa između Banskih dvora i Pantovčaka.“
– Moguće su tek djelomične promjene u Milanovićevoj retorici, odnosno povremena suzdržanost od njegovih prepoznatljivih pressica i komunikacijskog stila. Unatoč svemu, važno je da Plenković i Milanović postignu dogovor o imenovanju veleposlanika u važnijim svjetskim državama te da teme iz domene obrane i sigurnosti ne dominiraju političkim diskursom jer to nije dobro niti za jednu zemlju. Promjena u vanjskoj politici Hrvatske ne očekujem jer su mnogi procesi unaprijed definirani članstvom u NATO savezu i Europskoj uniji – zaključio je Galić.
