Poslodavci su, dakle, jasni – teret ne mogu izdržati. A moguće je da će troškovi biti i znatno veći. Jedno od pitanja je i što će to značiti za one koji trenutno primaju više od minimalca. Pri tome, već sada zabilježen je rast cijena proizvoda i usluga.
Argumenti za i protiv i nakon sedam dana ostali isti. Zajednički imenitelj – plaća od tisuću maraka. Iznos nesporan, ali stavovi udaljeni. Najavljeni sastanak poslodavaca i vlasti danas nije održan. Umjesto toga, tek objave na društvenim mrežama. Na najavu da će povećanje minimalne plaće ugroziti i oko 20.000 malih biznisa – reagirao je ministar razvoja, poduzetništva i obrta FBiH Vojin Mijatović (SDP): „Dakle, bez obzira na bezočnu kampanju pojedinaca i raznih megafona, obrtnici ili mali biznisi nemaju razloga za paniku ni bojazan zbog svog poslovanja. Jedini koji su eventualno ugroženi su proizvođači kuverti. Bit će značajno smanjena potrošnja istih“.
Isplata u kuverti javna je tajna. Priča protkana brojnim kontroverzama. Pitamo se ima li vlast listu poslodavca koji dio plaće radnicima isplaćuju u kuverti i ako da, zašto je ne podijele sa javnošću. Znači li to da time priznaju da inspekcije svih ovih godina svoj posao nisu radile dobro?
„Nisam naivan, znam kako stvari stoje u državi, ali me iznenadilo da smo spremni u javnom prostoru priznati, pa čak pokušati i braniti narativ kako nešto isplaćujemo na račun, a nešto “na ruke”. Kako god, ovo se, gospodo, naziva utaja poreza i, što je najžalosnije u ovom svemu, nama je ovo već postalo normalno“, kaže ministar ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH Kemal Hrnjić (NiP).
Ono što je poznato jeste da će poslodavci ubuduće na plaću od 1.000 maraka neto uplatiti 1.743 marke bruto iznosa. Rast troškova očekivan, no mogao bi biti i veći. Naime, koliko je poznato, vlast nije definirala što će povećanje minimalca značiti za ostale plaće. Kako definirati koliko koji posao vrijedi? Već sada povećanje traže i drugi zaposlenici.
„Naravno da ćemo tražiti povećanje svih ostalih plaća, povećanjem minimalne plaće digao se prag. Tražit ćemo da onaj relativni omjer između plaća najniže i najviše kakav je bio prije donošenja odluke o najnižoj plaći ostane i danas“, poručuje Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDŽ-a.
„Minimalna plaća će biti jednaka kao plaća uposlenika koji ima znatno složenije poslove. Mi moramo voditi računa o tome i svaki od poslodavaca mora povećati plaće i drugim uposlenicima i to će imati značajan utjecaj na ukupne troškove poslovanja“, napominje Safudin Čengić, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH.
„Sad će najveći broj plaća biti isplaćen u razini minimalne plaće. Vi sad imate situaciju da odnos minimalne i prosječne plaće bit će negdje 77 posto minimalna u odnosnu na prosječnu. EU direktiva kaže da bi taj odnos trebao biti 50 posto“, ističe Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.
Rashode će, po svemu sudeći, poslodavci nadoknaditi povećanjem cijena robe i usluga. Tako će opet najveću cijenu platiti građani – umirovljenici, nezaposleni, korisnici socijalne pomoći.
„Ne bi trebalo da bude značajnijeg rasta cijena zbog povećanja minimalne plaće, ali, naravno, kod nas se sve koristi da se cijene potrošačkih roba povećaju“, kaže Gordana Bulić, predsjednica Udruženja Klub potrošača TŽ-a.
Cijene već duže vrijeme rastu. Potrošačka korpa odavno je prešla 3.000 maraka. Analizu učinkovitosti mjera koje su trebale ograničiti cijene osnovnih životnih namirnica nikad nismo dobili. Trenutno nemamo ni informaciju što će biti sa srednjim poduzećima. Malim obrtima, čuli smo, Vlada planira pomoći. Odgovore očekujemo najkasnije u srijedu, za kada je najavljena pres-konferencija na kojoj će se govoriti o minimalnoj plaći, prenosi Federalna.ba.
