U posljednjih deset godina dug nekadašnjih jugoslovenskih republika, gledano zbirno, uvećao se za oko 80 posto, sa 90 na 161,8 milijardi eura i osam puta je veći od onog koji je imala nekadašnja država prije njenog raspada. Može se ovo vidjeti ako se analiziraju podaci Međunarodnog monetarnog fonda koji otkrivaju da je za nešto više od tri desetljeća od raspada Jugoslavije, dug republika bivše zemlje porastao, kada se konvertira iz dolara sa 20 na današnjih 162 milijarde eura.
Pojedini ekonomisti već godinama upozoravaju da države bivše Jugoslavije polako tonu u dužničku krizu, jer je raspad bivše države, kako su pojasnili, destruktivno uticao na industriju, proizvodnja je smanjena i znatno je pala konkurentnost u gospodarstvu i poduzećima. Ukazuju i da su posljednja događanja u vezi sa pandemijom virusa korona, ali i rat u Ukrajini, uticali na rast dugova, ali i na njihovo otežano servisiranje.
Upozoravaju da ni idućih godina, a osobito s obzirom na teško stanje unutar pojedinih europskih zemalja, neće ništa dobrog donijeti, jer gotovo sve države bilježe pad gospodarskih aktivnosti ili imaju razinu koji nije dovoljna da bi se dugovi bezbolno izmirivali.
Hrvatska je trenutno najzaduženija od svih bivših republika. Ona je 2014. godine imala minus od 28,8 milijardi eura, a danas oko 52 – što je oko 59,9 posto BDP. Na drugom mjestu je Slovenija kojoj je dug u posljednjih deset godina povećan sa 28,8 na oko 48 milijardi eura (67,4 posto BDP).
Na trećem mjestu ove neslavne liste danas se nalazi Srbija koja ima bruto državni dug od oko 40 milijardi (48,6 posto BDP). Slijedi BiH sa minusom od 9,5 milijardi (35 posto BDP), Sjeverna Makedonija 8,6 (56,4 posto BDP) i Crna Gora sa dugom u visini od 4,85 milijardi eura (62,6 posto BDP). Prema Međunarodnom monetarnom fondu, bruto dug neke države inače se sastoji od svih obveza koje zahtijevaju plaćanje, kamate ili glavnice od strane dužnika povjeritelju u budućnosti.
Zanimljivo, kada su u pitanju Slovenija i Srbija, ove dvije zemlje su za deset godina udio duga u BDP smanjile za gotovo 15 posto. Još jedan zanimljiv detalj – BiH je od bivših republika najmanje zadužena ako se pogleda udio njenog minusa u bruto društvenom proizvodu.
BiH se inače nalazi na 122 mjestu od 186 analiziranih zemalja po visini bruto državnog duga, između Kambodže i Bocvane, i nalazi se u najpovoljnijem položaju, uvjetno rečeno, od gotovo svih bivših jugoslovenskih republika. Međutim, kada su u pitanju prognoze MMF-a za naredni period, one nisu nimalo optimistične. Ova financijska institucija predviđa u svojim analizama da će državni dug u BiH kontinuirano rasti do 2029. godine. Taj novi minus, prema njihovim projekcijama, mogao bi iznositi dodatnih 4,17 milijardi eura (više za 43,8 posto). On bi se za pet godina mogao popeti na 13,7 milijardi eura.
Globalno gledajući, javni dug krajem 2024. godine, kada se podvuče crta – iznosiće oko 102 trilijuna dolara. To bi bilo povećanje od pet bilijuna dolara za samo 12 mjeseci. Predviđa se da će on premašiti 100 posto globalne proizvodnje do 2029. godine.
Inače, najveći globalni dužnik je Amerika i to nije nikakva tajna. Kao najveća svjetska ekonomija američki dug nastavlja vrtoglavo rasti, čineći čak 34,6 posto ukupnog svjetskog državnog duga. On trenutno iznosi više od 36 biliona dolara.
U prijevodu, 55 centi od svakog dolara, koji je federalna vlada potrošila, je pozajmljeno.
S obzirom da se tiskanje novca u Američkim federalnim rezervama i dalje ne gasi, stručnjaci predviđaju da će do 2034. godine državni dug ove zemlje dostići nevjerovatnih 50 bilijuna dolara i biti ekvivalentan oko 122 posto BDP-a.
