Član Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje BiH Zijad Krnjić govorio je o utjecaju zabrane rada nedjeljom u FBiH na prikupljanje i raspodjelu neizravnih poreza i drugim posljedicama.
Razgovor financijskog eksperta Zijada Krnjića za “Oslobođenje” prenosimo integralno:
Jedinstven ekonomski prostor
Gospodine Krnjiću, da li će zabrana rada nedjeljom samo u FBiH uticati na prikupljanje i raspodjelu PDV-a?
– Bosna i Hercegovina je pretežno jedinstven ekonomski prostor iako vlasti u RS definiranjem zakonskih i podzakonskih rješenja, različitih od FBiH, kontinuirano rade da to što više derogiraju. Kad se samo u jednom dijelu države, a to je u ovom slučaju FBiH, uvede tako radikalno rješenje kao što je zabrana rada nedjeljom koja je dan, uz subotu, u kojem se ostvaruju najveći prometi u maloprodaji, to će značajno narušiti ekonomske parametre, instalirati neravnopravnost poslovnih subjekata na tržištu na mnogo načina.
Jedan radni dan u tjednu je 14 posto manje rada trgovačkih objekata u odnosu na konkurenciju u RS-u, što je ogroman udarac biznisu maloprodaje u FBiH. U ovom mjesecu provedbe te zabrane vidljivo je velikom broju građana da su nedjeljom ogromne gužve u maloprodajnim objektima RS-a, što znači da se značajan dio maloprodaje građana FBiH obavi u RS-u. U smislu provedbe sistema prikupljanja i raspodjele PDV- a, to znači da se krajnja potrošnja djelomično iz FBiH premješta u RS. Dakle, Republika Srpska će zbog ove zabrane ostvarivati veću krajnju potrošnju i dobivati više od neizravnih poreza nego što je dobivala do sada.
Imate li izračune koliko će FBiH izgubiti, a RS dobiti više prihoda od neizravnih poreza zbog zabrane rada nedjeljom?
– Za precizan izračun trebalo bi obaviti duža i kompleksnija istraživanja, ali mislim da je jako blizu preciznim brojkama poređenje krajnje potrošnje kao dobrog i ispravnog parametra za raspodjelu prihoda od neizravnih poreza u BiH u trgovini za prvi mjesec primjene zabrane rada nedjeljom, i mjesec prije toga, dakle, listopad i studeni 2024. S obzirom na to da Brčko ima fiksni postotak u raspodjeli od 3,55 posto svaki mjesec, interesantno je da je omjer krajnje potrošnje u trgovini između FBiH i RS u oktobru bio 63,85:32,6 posto, a u studenom 62,2:34,25 posto, znači značajan pad trgovine u FBiH u odnosu na RS. Treba podsjetiti da je primjena Zakona o zabrani rada nedjeljom počela 17. 11, na pola studenog, a već je u ovolikom postotku uticala na smanjenje učešća FBiH u krajnjoj potrošnji u trgovini, a time u prometu u trgovini. Nije mi poznato da se dogodilo išta drugo što bi uticalo na promjenu omjera prometa u trgovinama na štetu trgovina u FBiH, a u korist prometa trgovina u RS.
Isti zakon uvesti i u RS
Koliko će financijski FBiH izgubiti prihoda od PDV-a zato što je samo ona uvela zabranu rada nedjeljom?
Ove relativne brojke treba ponderisati sa učešćem krajnje potrošnje u sektoru trgovine, u odnosu na ukupnu krajnju potrošnju od 0,51 prosječno mjesečno i ponderom 2, jer je zabrana rada počela od polovine studenog. Kada te parametre primijenimo na ukupne prihode od indirektnih poreza u listopadu 2024, koji su iznosili 982 milijuna KM, proizlazi da će FBiH gubiti, a RS dobivati 16.540.000 KM prihoda od neizravnih poreza mjesečno ili 198.500.000 KM, dakle, oko 200 milijuna KM godišnje zbog zabrane rada nedjeljom. I toj promjeni omjera u raspodjeli prihoda od neizravnih poreza se neće imati što prigovoriti, neće biti elemenata za sumnju u obradu podataka, jer svojim očima gledamo zatvorene trgovine i tržne centre u FBiH i ogromne gužve u takvim centrima u RS-u. Treba istaći da to nikako nije sav gubitak koji će zbog ove zabrane samo u FBiH imati privreda Federacije BiH.
Navest ću samo još nekoliko primjera štete koja joj je nanesena, a to je gubitak trgovačke marže za trgovački sektor u približno istom iznosu kao što će FBiH izgubiti prihoda od indirektnih poreza. Zatim tu je pad prihoda kod mnogih uslužnih djelatnosti povezanih sa odlaskom ljudi u nedjeljnu kupovinu koje će imati privreda u FBiH zbog ovog zakona. Fiskalni gubitak će se preliti na realizaciju budžeta svih nivoa vlasti u FBiH.
Mislite li da bi RS mogao usvojiti isti zakon i tako ujednačiti taj element uvjeta poslovanja?
– Vlasti u RS zadnju deceniju i više rade upravo suprotno. Uvode asimetrična rješenja u ekonomski prostor BiH i kad za to nemaju vidljivog ekonomskog interesa. Sada, kad im je FBiH nabacila asimetrično rješenje koje im donosi direktnu korist za njihov budžet, ne vjerujem da će se odreći tog poklona. Mislim da ovaj zakon treba što prije ukinuti kako bi se spriječile veće negativne posljedice.
