Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, štednja građana BiH u eurima iznosi 6,70 milijardi KM. Ovaj podatak jasno pokazuje povjerenje građana u euro. „Ta štednja sigurno je i veća, budući da mnogi građani svoje ušteđevine i dalje čuvaju izvan banaka“, ističe se u analizi. Također, velik broj građana BiH živi i radi u zemljama gdje je euro službena valuta, što dodatno doprinosi povjerenju u njegovu stabilnost.
Štednja građana Bosne i Hercegovine broji se u milijardama eura, što je, prema stručnjacima, posljedica gorkog iskustva iz devedesetih godina kada su mnogi izgubili štednju u domaćoj valuti i tek djelomično je uspjeli vratiti. Osim toga, građani sve više prepoznaju prednosti i stabilnost eura.
Majkl Folend, viceguverner Hrvatske narodne banke, izjavio je:
„Zemlje koje se nalaze u ovom europskom krugu imaju jednu geografsku i ekonomsku sreću da mogu službeno usvojiti euro kada postanu članice EU, za razliku od nekih drugih zemalja u svijetu koje tu mogućnost nemaju. To sada treba iskoristiti.“
Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke, dodala je:
„Istaknuli smo zanimljiv primjer – hrvatski građani sada po prvi put mogu uzimati kredite uz znatno niže kamatne stope, možda čak i niže nego građani Njemačke.“
Primjer Republike Hrvatske može poslužiti Bosni i Hercegovini. Nakon ulaska Hrvatske u eurozonu, zabilježen je značajan gospodarski rast.
„Ta prilagodba gospodarstva koja je bila potrebna za uvođenje eura i ulazak Hrvatske u EU uspostavila je zdrave temelje na kojima se danas temelji održiv gospodarski rast Hrvatske“, rekao je Folend.
Švaljek: „Sa svih strana vidimo ekonomske koristi – veći izvoz, pristup EU fondovima, povećanu atraktivnost za strana ulaganja te niže troškove zaduživanja. Prednosti su vidljive u svim segmentima.“
Unatoč tome, Hrvatska se suočila s poskupljenjima koja su utjecala na životni standard građana. Međutim, u Hrvatskoj narodnoj banci tvrde da razlog nije uvođenje eura, već globalna inflacija.
„Hrvatska je jedina zemlja koja je ušla u europodručje u vrijeme povišene inflacije. Inflacija je godinu prije ulaska u eurozonu bila dvoznamenkasta, no istraživanja su pokazala da uvođenje eura nije značajno pogoršalo inflaciju“, pojasnila je Švaljek. Dodala je da je jednokratni cjenovni učinak eura bio vrlo nizak, na razini između 0,2 i 0,4 boda, što je usporedivo s drugim zemljama.
Bosna i Hercegovina trebala bi težiti ulasku u eurozonu jer euro donosi pravnu i gospodarsku sigurnost. Ne postoji valutni rizik, a kamatne stope unutar eurozone ujednačene su.
Folend je istaknuo: „Nema više potrebe za zamjenom valute, što smanjuje transakcijske troškove i potiče izvoz te izravna strana ulaganja. Najvažnije je što zemlja postaje otpornija na krize, što euro posebno omogućuje u izazovnim vremenima.“
Švaljek je dodala: „Ulaskom u EU dobiva se slobodna trgovina, ukidaju se carinska i necarinska ograničenja, a zemlja postaje atraktivnija za ulaganja. Koristi od članstva u EU iz godine u godinu postaju sve veće.“
Na kraju, naši sugovornici naglašavaju da je Hrvatska danas daleko naprednija nego prije jedanaest godina kada je bila izvan europske obitelji. Ipak, stabilnost, sigurnost i pravdu koje donosi EU često su kočili političari i visoka korupcija, što bi Bosna i Hercegovina trebala izbjeći na svom putu prema europskoj integraciji.
