U sklopu svoga pohoda Rimu i velikim marijanskim svetištima Europe, grkokatolički biskup Melbournea vladika Mykola Byčuk, kojega je papa Franjo 6. listopada imenovao kardinalom, navratio je u Hrvatsku gdje je pohodio križevačkoga vladiku Milana Stipića, Međugorje i Svetište sv. Šimuna u Zadru. Za boravka u Zadru dao je intervju đakonu Liviju Marijanu, voditelju Ureda za medije Križevačke eparhije.
Vladika Mykola Byčuk ispričao je kako je saznao za svoje imenovanje za kardinala preko internetskih vijesti 7. listopada kao i mnogi drugi katolici. Bio je u šoku i duboko iznenađen te je prihvatio to kao Božju volju.
„Bog djeluje na tajanstvene načine, ali Sveti Otac je još tajanstveniji. Ja to prihvaćam kao Božju volju, a ispuniti tu volju Božju za mene će biti veliki izazov i zaista težak križ. Nisam se pripremao niti za biti biskup, što sam postao kada sam imao 41 godinu, a još manje za biti kardinal“, rekao je vladika Byčuk.
Kao najmlađi kardinal u povijesti Katoličke Crkve i osmi kardinal Ukrajinske grkokatoličke Crkve te Australije prepoznaje da je njegov dosadašnji pastoralni rad mogao biti razlog za iznenadno imenovanje. Još kao svećenik posvetio se misionarskoj aktivnosti koju Papa posebno cijeni.
„Moja prva služba bila je u rudarskom gradu Prokopjevsku u Sibiru, gdje sam bio župnik ukrajinskih grkokatolika koji potječu od prognanika ili prisilno preseljenih od strane Sovjeta 1950-ih i 60-ih godina. Služio sam Božansku liturgiju u stanovima i privatnim kućama, prolazio kroz gusti snijeg na stotine kilometara kako bih vidio šačicu župljana“, ispričao je.
Posebno poslanje istočnih katoličkih Crkava vidi kroz svjedočanstvo svetootačke baštine, drevne apostolske tradicije i specifičnu duhovnost, glazbu i ikonografiju.
Spomenuo je i iskustvo Ukrajinske grkokatoličke Crkve, koja je bila zabranjena, ali je preživjela. „Toliki su naši biskupi, svećenici, monasi, redovnici i vjernici bili progonjeni, pa i ubijeni, samo zbog svoje vjernosti Bogu i istini Evanđelja koju su neumorno naviještali. Preživjeli smo i na kraju dočekali smo slobodu Crkve.“
Ističe važnost istočnih katoličkih Crkava za cjelokupnu Katoličku Crkvu koju obogaćuju svojim prisustvom.
„Mi kao istočne katoličke Crkve, a ima nas 23 Crkve s ukupno 6 različitih istočnih obreda, obogaćujemo Katoličku Crkvu onim drugim, ‘istočnim plućnim krilom’ bez kojega Crkva ne bi bila potpuna i zdrava, kako je govorio papa sv. Ivan Pavao II.”
Vladika Byčuk, koji je boravio u Hrvatskoj, naglašava da je njegov glavni razlog posjeta bio hodočašće u Međugorje, mjestu molitve i obraćenja, gdje je tražio duhovnu potporu za svoje buduće poslanje. Također, u Međugorju se susreo i s apostolskim vizitatorom mons. Aldom Cavallijem.
„Moje imenovanje kardinalom podsjetilo me je da sam samo slab čovjek, koji se nije spremao na to. I zato prvenstveno tražim duhovnu potporu za moje buduće poslanje, zagovor presvete Bogorodice, kojoj dolazim kao hodočasnik u Međugorje, ali i Fatimu i Lurd“, istaknuo je.
Smatra da bi postojanje grkokatoličke crkve i samostana u Međugorju, kao što je to slučaj u Lurdu i Fatimi, bilo korisno za istočne katolike koji dolaze kao hodočasnici, ali bi obogatilo i braću rimokatolike, budući da je marijansko štovanje duboko naglašeno u istočnim katoličkim obredima.
Vladika ističe bliskost između Hrvatske i Ukrajine naglašavajući kako su obje zemlje prošle kroz teške ratne traume. „Upravo zato vi možete podijeliti iskustvo liječenja ratnih trauma s drugim narodima kojima je to potrebno, konkretno s Ukrajinom. Vaše nam je iskustvo itekako dragocjeno“, rekao je te dodao kako su Hrvati vrlo solidarni prema Ukrajini, što je očito u pomoći ukrajinskim izbjeglicama.
Naglašava i važnost solidarnosti koju je Križevačka eparhija pružila ukrajinskim izbjeglicama nudeći im materijalnu i duhovnu pomoć.
„Vi ste u Hrvatskoj dobar primjer onoga što sam prije kazao, citirajući sv. papu Ivana Pavla II., kako Crkva treba disati s oba plućna krila. To je Božje djelo, ono što nas je Isus učio, kako da se odnosimo prema svojim bližnjima, prema najmanjima.“
Cijeli razgovor pročitajte na IKA-i.
