Svjetski analitičari već predviđaju da nas čeka najizazovnija godina, a s obzirom na sve što smo prošli, možemo reći da je to samo nastavak kontinuiteta i da ni u narednoj godini ne možemo ništa predvidjeti.
Na čelo Amerike dolazi Donald Trump, službeno u siječnju, a u geopolitičkim odnosima moglo bi se dogoditi doslovno sve. Ipak, svi oni koji prate burzovna izvješća pitaju se kako će to utjecati na cijenu nafte, a posljedično i na cijenu goriva za nas, obične ljude.
Nedavno su se sastale zemlje OPEC+, a donesen je sljedeći zaključak: OPEC+ je odlučio odgoditi planove za povećanje proizvodnje nafte do travnja 2025. godine i produljiti razdoblje smanjenja proizvodnje do kraja 2026. godine. OPEC, osnovan 1960. godine, ima cilj koordinirati naftne politike među zemljama izvoznicama nafte kako bi se osigurala stabilnost tržišta.
Članice OPEC-a uključuju Alžir, Angolu, Ekvador, Gabon, Irak, Iran, Kuvajt, Libiju, Nigeriju, Saudijsku Arabiju, UAE i Venezuelu. OPEC+ je pak nastao 2016. godine kao odgovor na pad cijena nafte, a uključuje sve članice OPEC-a i dodatne zemlje, poput Rusije, Kazahstana, Azerbejdžana i Meksika, koje su se složile s ciljem smanjenja proizvodnje nafte kako bi stabilizirali tržište.
Iako OPEC+ odgađa povećanje proizvodnje, Tamas Varga, broker PVM-a, navodi da se ipak očekuje višak ponude na tržištu. To bi mogao biti razlog zašto nije došlo do destabilizacije cijena nakon jučerašnjih vijesti.
Što to znači za nas koji točimo gorivo u BiH? Iako je situacija nesigurna, cijene bi trebale ostati stabilne (ako stabilnost podrazumijeva cijenu od oko dvije i pol marke po litri, uz varijaciju od deset feninga gore ili dolje). S obzirom na sve što smo proživjeli u posljednjih pet godina, ovo bi se moglo smatrati zlatnom sredinom, prenosi RadioSarajevo.
Kada je korona paralizirala svijet, cijena litre dizela i benzina pala je na oko 1,40 KM, da bi zbog najtežeg rata u Europi od II. svjetskog rata cijena goriva skočila na 3,81 KM, te smo se svi bojali da neće premašiti 4 KM. Na sreću, to se nije dogodilo, a mi smo se nekako naviknuli na trenutnu situaciju.
Naravno, moglo bi doći do primirja na svjetskim bojištima, što bi otvorilo tržišta i smanjilo cijene, ali također postoji mogućnost eskalacije rata i strelovitog rasta cijena. U ovim geopolitičkim previranjima ništa nije sigurno. Ipak, mnogo će ovisiti o novoj američkoj administraciji, a u ovim globalnim igrama BiH može samo promatrati i prilagođavati se. Iako OPEC+ kontrolira značajan udio globalne proizvodnje, Sjedinjene Američke Države, sa rekordnim volumenom proizvodnje nafte iz škriljevca, igraju ključnu ulogu u oblikovanju tržišta, o čemu je nedavno pisao i Forbes.
Osim Amerike, i kineska ekonomija igra ključnu ulogu u oblikovanju cijena nafte, budući da je najveći svjetski uvoznik nafte. Forbes također komentira da bi prekomjerna proizvodnja nafte u SAD-u, nesigurnost unutar OPEC+, politička nestabilnost u ključnim proizvodnim regijama i neizvjesnosti vezane uz globalni ekonomski oporavak mogli stvoriti volatilnost na tržištu, čime bi cijene mogle krenuti u nepredvidivom smjeru.
