U prostorijama Dječjeg vrtića “Sveti Josip” Mostar održana je završna konferencija projekta “DOBRI MOSTARI – čuvari hrvatskog zajedništva – faza II”, vrijednog 40.145 eura.
Projekt je sufinanciran s 35.000 eura iz Programa prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji provodi Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske. Partner u projektu je Dječji vrtić DOBRI iz Splita.
Ravnateljica DV “Sveti Josip” s. Marija Jovanović rekla je kako je ovo druga faza projekta kojim je omogućen kontinuitet sufinanciranja kvalitetnih programa za djecu, roditelje i odgajateljice vrtića Sveti Josip iz Mostara te vrtića DOBRI iz Splita.
– S obzirom na to da se suočavamo s različitim izazovima, da ne kažemo poteškoćama, na koji način unaprijediti rad vrtića, pružiti adekvatnu skrb za našu djecu, u nedostatku financijskih sredstava, morali smo se okrenuti kreativnim načinima pronalaska vanjskog financiranja, a da pri tom nismo na teretu gradskog proračuna – podvukla je ravnateljica.
Izrazila je zadovoljstvo uspješnom suradnjom s vrtićem u Splitu, istaknuvši važnost razmjene znanja i iskustava te zajedničke pripreme novih projekata.
Jačanje suradnje odgojitelja i roditelja
Viša savjetnica ureda za međunarodnu suradnju i projekte SDŽ Ružica Đonlić pojasnila je kako je u okviru projekta provedeno nekoliko aktivnosti. Istaknula je opremanje pet unutarnjih prostorija Dječjeg vrtića “Sveti Josip” Mostar namještajem te didaktičkom opremom za djecu predškolske dobi, u svrhu provedbe inovativnih odgojno-obrazovnih programa na predškolskoj razini.
Osim toga, unaprjeđena je infrastruktura dječjeg igrališta vrtića DOBRI, izrada i montiranje čelične ograde oko dječjeg igrališta, pojasnila je Đonlić.
– Organizirana je i edukacija za jedanaest odgojno-obrazovnih djelatnika iz Splita i Mostara kako bi se osposobili za pripremu i provedbu projekata iz EU fondova. Također, održana je edukacija “Primjena gestalt pedagogije” i ”Sistemske terapije kod suradničkog rada roditelja i odgojno-obrazovnih djelatnika” za osam odgojno-obrazovnih djelatnika i 30 roditelja/skrbnika iz Splita, Mostara i okolnih područja – dodala je.
Cilj programa, koji se provodi modularno i hibridno, kaže Đonlić, jest jačanje suradnje između odgojitelja i roditelja kako bi se djeci pružila optimalna podrška u razvoju, uz evaluaciju i kontinuirano unaprjeđenje na temelju povratnih informacija sudionika.
– Ovim edukacijama smo željeli postići suradnju odgojitelja i roditelja te uključivanje roditelja u proces odgojno-obrazovnog rada, u svrhu stvaranja podrške našoj djeci u različitim razvojnim fazama. Smatramo da je bitno umrežavanje svih aktera koji pomažu u stvaranju uvjeta za zdrav psihofizički razvoj djeteta – dodala je.
Najveća potreba za logopedima
Govoreći o izazovima, ali i dobrim praksama, stručna savjetnica za predškolski odgoj Zavoda za školstvo HNŽ-a Marina Zeleničić istaknula je značajan pomak u financiranju predškolskog odgoja u Gradu Mostaru.
– Ove godine Grad Mostar počeo je sa sufinanciranjem svakog djeteta koje pohađa ustanove za rani predškolski odgoj i obrazovanje. Do sada to nije bila praksa, financirala su se samo djeca u javnim ustanovama, no sada se financiraju i ona u privatnim predškolskim ustanovama. To znači poboljšanje kvalitete materijalno-tehničkih uvjeta i zapošljavanje kvalitetnijeg i većeg kadra – naglasila je Zeleničić.
Osvrnuvši se na izazove, Zeleničić je istaknula kako se primjećuje da puno djece odstupa od tipičnog razvoja te kako se djeca prate po svim razvojnim područjima.
– Ove godine je na razini županije donesen primarni program gdje su definirani pokazatelji i ishodi za djecu od godine dana do polaska u osnovnu školu. Odličan alat pomoću kojeg smo konkretno i direktno prepoznali popriličan broj djece koja su atipičnog razvoja. Neophodno nam je povećati broj stručnih suradnika u predškolskim ustanovama – rekla je Zeleničić.
Dodala je kako je najveća potreba za logopedima, ali i za edukacijskim rehabilitatorima, psiholozima i pedagozima. Također je istaknula potrebu za stručnim usavršavanjem odgojno-obrazovnih djelatnika, s posebnim naglaskom na socijalno-komunikacijske kompetencije odgajatelja te suradnju s roditeljima.
