Zbog stabilnih vremenskih uvjeta jučer i danas nastavljena je situacija s izuzetno pogoršanim kvalitetom zraka u većini gradova Bosne i Hercegovine. I dalje je najlošija situacija u Sarajevskom kantonu gdje je na snazi epizoda “Upozorenje”, jer se zadržava trend prekograničnih vrijednosti zagađujućih tvari u zraku, te je i jutros u glavnom gradu BiH zrak opasan za stanovništvo.
Prema podacima od 9:00 sati, indeks kvalitete zraka u Sarajevu iznosio je 302. Upozorava se na ozbiljne posljedice koje mogu pogoditi cjelokupno stanovništvo. Tijekom boravka na otvorenom treba izbjegavati bilo kakve napore. Najugroženije skupine stanovništva: trudnice, starije osobe i djeca, te osobe s respiratornim i srčanim problemima, trebale bi ostati u zatvorenom.
Kvaliteta zraka jutros je također vrlo nezdrava na području Travnika i Ilijaša, gdje je indeks kvalitete zraka u 9:00 sati iznosio 267 i 204.
I u većini drugih gradova, posebno u srednjoj Bosni, zrak je nezdrav za stanovništvo, a najzagađenija su područja Visokog, Zenice i Kaknja u kojima je indeks kvalitete zraka iznad 170. Zrak je također nezdrav i na području Tuzle, gdje je u 9:00 sati indeks kvalitete zraka iznosio 191.
Od 28. studenog u Bosni i Hercegovini se očekuje značajnija promjena vremenskih uvjeta i izvjesno poboljšanje kvalitete zraka na svim mjernim postajama.
Podaci o kvaliteti zraka na području BiH prikupljaju se sa službenih mjernih postaja, a dio tih postaja je u nadležnosti Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, dio je u nadležnosti Tuzlanskog kantona te Američke ambasade u BiH, a prikupljaju ih i objavljuju nevladina organizacija Eko akcija na svojoj web stranici.
Indeks kvalitete zraka temelji se na mjerenju čestica (PM2.5 i PM10), ozona (O3), dušikovog dioksida (NO2), sumpornog dioksida (SO2) i emisije ugljičnog monoksida (CO).
Koncentracija PM2.5 čestica jutros u 9:00 sati u Sarajevu iznosila je 207.
PM2.5 ili fine čestice su puno opasnije jer su manje od 2,5 mikrometra (μg) i lakše i dublje mogu prodrijeti u organizam.
One nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva (ispušni plinovi iz automobila, grijanje na drva ili ugljen i sl.), a sastoje se uglavnom od sulfata, nitrata, amonijaka, organskog i elementarnog ugljika, teških metala, poput olova, mangana, bakra, kadmija, cinka, nikla, vanadija i kroma.
PM10 čestice uglavnom sadrže željezo, aluminij i silikate, a nastaju primarno zbog loženja na kruta goriva te ispušnih plinova automobila i industrije. Njihova prosječna granična vrijednost tijekom 24 sata je 50 mikrograma (μg/m³) po metru kubnom, a sve iznad toga znači da je kvalitet zraka lošiji i može početi utjecati na zdravlje.
