Nakon šest mjeseci istrage o uzrocima nestanka struje i raspada elektroenergetskih sustava 21. lipnja ove godine u cijeloj Crnoj Gori te dijelovima BiH, Albanije i Hrvatske, asocijacija europskih mrežnih operatora ENTSO-E objavila je izvješće prema kojem je uzrok kolapsa lociran na dalekovodima u Crnoj Gori te na granici Albanije i Grčke, piše Jutarnji.hr.
“Prvo je došlo do kvara na dalekovodu Ribarevine – Podgorica 2 u 12.09 sati. Drugo iskapčanje dogodilo se na dalekovodu Zemblak – Kardia u 12.21 sat. Utvrđeno je da su oba incidenta uzrokovana nedovoljnim razmakom dalekovoda od vegetacije. To je rezultiralo ispadanjem drugih dalekovoda i kolapsom napona u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji i Hrvatskoj”, navodi se u izvješću asocijacije ENTSO-E. Drugim riječima, iako se neposredno nakon energetskog kolapsa na zapadnom Balkanu pokušavalo utvrditi jedan kvar koji je lančanom reakcijom doveo do pada napona i ispadanja cijele mreže, spomenuta organizacija utvrdila je kako su se dogodila dva kvara u razmaku od 12 minuta s istim uzrokom i posljedicama po opskrbu strujom u čak četiri države.
Automatski ispad
Razrađujući nalaz da je uzrok ispada spomenutih dalekovoda vegetacija, ENTSO-E navodi kako je u oba slučaja došlo do “skraćivanja udaljenosti između dalekovoda i površine ispod njega”, nakon čega se aktivirao sustav zaštite i isključio rad dalekovoda. Prema istom izvoru, sustav se pokušao ponovno automatski uključiti, ali to nije uspjelo. U izvješću se ne razrađuje odgovornost operatora u Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj za eventualno neodržavanje površina ispod dalekovoda, nego se najavljuje dodatno izvješće o lipanjskom kolapsu do kraja 2025. S druge strane, ističu se utjecaji snažne potrošnje električne energije zbog temperatura viših od 40 Celzijevih stupnjeva koje su tada vladale na zapadnom Balkanu.
“Prosječna europska temperatura za lipanj ove godine bila je 1,57 Celzijevih stupnjeva viša od prosjeka za razdoblje od 1991. do 2020., što je lipanj 2024. učinilo drugim najtoplijim lipnjem u tom razdoblju. Temperature više od 40 Celzijevih stupnjeva zabilježene su na mnogim mjestima, Atena je imala najtopliji lipanj u evidenciji podataka koja seže do 1860., a Grčka je imala najtopliji lipanj od 2010. godine”, navedeno je u izvješću.
Albanski rekord
Osvrnuvši se na lipanjsku rekordnu potrošnju struje na zapadnom Balkanu, ENTSO-E, među ostalim, donosi podatak da je najveća cijena struje zabilježena u Albaniji, od 176,32 eura za megavatsat. Za usporedbu, na hrvatskoj burzi električne energije “kobnog” 21. lipnja trgovanje u kupoprodajama “dan unaprijed” zaključeno je s baznom cijenom od 96,75 eura za megavatsat, a kada je u pitanju obujam trgovine, rekordnim količinama struje za lipanj trgovano je 22. lipnja.
“Opterećenja odražavaju sezonske promjene i povećavaju se zbog turizma i sličnih vremenskih uvjeta diljem regije. Dnevna krivulja opterećenja 21. lipnja bila je oko deset posto viša od prosjeka radnog tjedna, a ukupna potrošnja značajno raste”, utvrdila je zajednica mrežnih operatora Starog kontinenta.
Velika potražnja za električnom energijom ključna je za razumijevanja kolapsa koji je uslijedio nakon ispada na dalekovodima u Crnoj Gori te na granici Albanije i Grčke.
“Taj dan, kao i većinu vremena na području zahvaćenom incidentom, zabilježena je značajna razlika između redovite komercijalne razmjene i zabilježenih tokova do 500 megavata”, utvrdila je spomenuta istraga. U prekogranične prebačaje uobičajenog prijenosa struje taj dan izvješće ubraja i prekoračenje izvoza električne energije iz Hrvatske u BiH za 100 megavata, dok je očekivani saldo bio uvoz u Hrvatsku iz BiH od 364 megavata.
Kabel iz Italije
Prema utvrđenom redoslijedu “blackouta” 21. lipnja, nakon kvarova na dalekovodima Ribarevine – Podgorica 2 i Zemblak – Kardia u razmaku od samo 15 minuta iz sustava je ispalo 19 dalekovoda, među kojima i dalekovodi koje u cijelosti, poput dalekovoda Brinje – Pađene, ili u suradnji s elektroprivredama susjednih država, poput dalekovoda Trebinje – Plat, održava Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS). Među ostalima, bez struje su u Hrvatskoj ostali Split, Dubrovnik, Zadar, Makarska i Omiš. Uklanjanje kvarova i ponovna uspostava napajanja strujom u Crnoj Gori te dijelovima BiH, Hrvatske, Albanije i Grčke potrajali su taj dan tri sata. Iz podataka koje je istraga prikupila proizlazi kako do kolapsa ovakvih razmjera ne bi došlo da se u tako kratkom vremenu dogodio samo jedan kvar.
Zajednica europskih operatora naglašava i utjecaj podmorskog kabela Monita, koji povezuje elektroenergetske sustave Crne Gore i Italije, na lipanjski “blackout”. Naime, u nizu ispada nakon kvara na dalekovodu Ribarevine – Podgorica 2, prema izvješću,
Značaj spomenutog podmorskog kabela jest u tome što države u kojima je došlo do “blackouta” nemaju u lipnju dovoljno svoje proizvedene električne energije, nego je moraju uvoziti.
Crnogorski helikopteri
Početne informacije kako nije bilo žrtava zbog strujnog “blackouta” na zapadnom Balkanu potvrdilo je i izvješće asocijacije ENTSO-E. Operatori u Crnoj Gori, Albaniji, Grčkoj i BiH, prema istom izvoru, nisu izračunali financijsku štetu. Prvi pokušaj utvrđivanja uzroka strujnog kolapsa bio je u srpnju ove godine kada su se sastali dužnosnici operatora tih zemalja. Već tada se znalo da su sporna spomenuta dva dalekovoda, ali se nije znao uzrok njihova ispadanja iz mreže. Tada se, prije svega, naglašavala brza reakcija operatora kako ne bi došlo do prekida opskrbe struje i u kontinentalnom dijelu Europe.
Ni izvješće zajednice operatora ni drugi izvori ne potvrđuju utjecaj navodnog požara i eksplozije koji su se, prema pisanju crnogorskih medija, dogodili 21. lipnja na granici Crne Gore i BiH u blizini jednog od dalekovoda. Mediji susjedne države čak su spominjali i helikoptere crnogorskog Ministarstva unutarnjih poslova koji su poslani na gašenje požara, ali ni ta informacija nikad nije službeno potvrđena.
