Povjerenik Europske komisije za susjedstvo i proširenje, Oliver Várhelyi, predstavio je danas paket proširenja koji analizira napredak ostvaren u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama, izazove s kojima su se suočile te reforme koje trebaju provesti, kao i prijedloge za daljnje korake.

Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko izrazila je zadovoljstvo predstavljenim izvješćem o godišnjem napretku Bosne i Hercegovine, ističući kako ono jasno prepoznaje pozitivne korake i reforme koji su učinjeni u posljednjih godinu dana. Predanost političkog vodstva strateškom cilju europskih integracija donijela je opipljive rezultate između studenog 2023. i ožujka 2024., posebno usvajanjem zakona o integritetu u pravosuđu, sprječavanju pranja novca i sukobu interesa, nakon čega je uslijedila odluka o otvaranju pregovora o pristupanju s Bosnom i Hercegovinom.

Izvješće ističe značajne rezultate koje je BiH postigla u upravljanju migracijama i usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a.

„Ovo izvješće je snažan simbol predanosti EU-a proširenju, budući da priznaje postignute rezultate dok naglašava područja za poboljšanje kako bi se omogućila učinkovita integracija. U tom smislu, oni u Bosni i Hercegovini koji se protive usklađivanju viznog režima s trećim zemljama moraju brzo postići dogovor kako bi se spriječilo da Bosna i Hercegovina postane središte ilegalne migracije”, istaknula je zastupnica Zovko.

Izvješće također ističe kako će provedba Plana rasta za zapadni Balkan povećati ekonomsku konvergenciju zapadnog Balkana s EU-om, omogućiti neke od koristi i obveza pristupa jedinstvenom tržištu prije pristupanja EU-u te osigurati povećanu financijsku pomoć za poticanje reformi.

Ovogodišnje izvješće prepoznaje kako je, dvadeset godina nakon najvećeg proširenja EU-a, pristupanje Europskoj uniji i dalje ključni pokretač dugoročne sigurnosti, mira, stabilnosti i prosperiteta u Europi. Povijesna prilika za vezivanje budućnosti s EU-om otvorena je za deset partnera, uključujući šest zemalja zapadnog Balkana, kao i Tursku, Ukrajinu, Moldovu i Gruziju.

Povjerenik Europske komisije za susjedstvo i proširenje, Oliver Várhelyi, predstavio je danas paket proširenja koji analizira napredak ostvaren u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama, izazove s kojima su se suočile te reforme koje trebaju provesti, kao i prijedloge za daljnje korake.

Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko izrazila je zadovoljstvo predstavljenim izvješćem o godišnjem napretku Bosne i Hercegovine, ističući kako ono jasno prepoznaje pozitivne korake i reforme koji su učinjeni u posljednjih godinu dana. Predanost političkog vodstva strateškom cilju europskih integracija donijela je opipljive rezultate između studenog 2023. i ožujka 2024., posebno usvajanjem zakona o integritetu u pravosuđu, sprječavanju pranja novca i sukobu interesa, nakon čega je uslijedila odluka o otvaranju pregovora o pristupanju s Bosnom i Hercegovinom.

Izvješće ističe značajne rezultate koje je BiH postigla u upravljanju migracijama i usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a.

„Ovo izvješće je snažan simbol predanosti EU-a proširenju, budući da priznaje postignute rezultate dok naglašava područja za poboljšanje kako bi se omogućila učinkovita integracija. U tom smislu, oni u Bosni i Hercegovini koji se protive usklađivanju viznog režima s trećim zemljama moraju brzo postići dogovor kako bi se spriječilo da Bosna i Hercegovina postane središte ilegalne migracije”, istaknula je zastupnica Zovko.

Izvješće također ističe kako će provedba Plana rasta za zapadni Balkan povećati ekonomsku konvergenciju zapadnog Balkana s EU-om, omogućiti neke od koristi i obveza pristupa jedinstvenom tržištu prije pristupanja EU-u te osigurati povećanu financijsku pomoć za poticanje reformi.

Ovogodišnje izvješće prepoznaje kako je, dvadeset godina nakon najvećeg proširenja EU-a, pristupanje Europskoj uniji i dalje ključni pokretač dugoročne sigurnosti, mira, stabilnosti i prosperiteta u Europi. Povijesna prilika za vezivanje budućnosti s EU-om otvorena je za deset partnera, uključujući šest zemalja zapadnog Balkana, kao i Tursku, Ukrajinu, Moldovu i Gruziju.