“Za mjesec dana zabilježen je rast kredita samo kod stanovništva, i to za 78,7 milijuna KM. To su podaci za kolovoz koje je objavila Centralna banka Bosne i Hercegovine. Istražili smo za što građani koriste nenamjenske kredite i zašto raste broj onih koji ih uzimaju.

Zbog male mirovine, Banjalučanka Cica Bosnić bila je prisiljena uzeti potrošački kredit od 5.000 maraka. Kaže da joj je to posljednji put, jer se zbog visoke kamate ne isplati.

‘Isključivo za preživljavanje, jer je moja mirovina mala, 428 maraka, iako imam 30 godina radnog staža. Kamata je visoka, novac se brzo potroši i na kraju opet nemaš ništa’, kaže Bosnić.

Jesen je vrijeme ekspanzije potrošačkih kredita. Za velik broj građana potrošački krediti su jedini način preživljavanja.

U Pokretu potrošača Srednje Bosne ukazuju na činjenicu da potrošačke kredite ne uzimaju samo građani s malim primanjima, već i oni s prosječnim primanjima. Razlog vide u višestrukom rastu troškova života u posljednjih nekoliko godina.

‘Nažalost, uzimaju male kredite koji im služe samo da prežive godinu, posebno zimu, jer je ovo vrijeme kad se djeca pripremaju za školu, priprema se zimnica i kupuje ogrjev. Sve više građana pribjegava uzimanju kredita kao jedinom sredstvu za preživljavanje’, navodi Admir Arnautović, predsjednik Udruženja potrošača Srednje Bosne.

Podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine pokazuju da su ukupni krediti u kolovozu iznosili 25 milijardi maraka, što je 34,9 milijuna više nego u srpnju. Zabilježen je rast kredita za stanovništvo.

‘Rast kredita zabilježen je u sektoru stanovništva za 78,7 milijuna maraka, dok je u ostalim sektorima zabilježeno smanjenje kreditnog rasta’, prema podacima CB BiH.

Ekonomisti pad potražnje za namjenskim kreditima vide u uvjetima banaka koje traže upis hipoteke na imovinu, dok za nenamjenske kredite instrument osiguranja kredita nije potreban.

‘Stanovništvo i manji dio gospodarstva orijentirali su se na nenamjenske kredite, jer na taj način izbjegavaju dodatne instrumente osiguranja koje traži banka’, navodi Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta Istočno Sarajevo.

Potrošački krediti se relativno brzo odobravaju. Građanima s većim kreditnim rizikom kamata je viša nego onima s nižim kreditnim rizikom. Velik broj građana primoran je, unatoč nepovoljnoj kamatnoj stopi, uzeti kredit za osnovno preživljavanje.”

“Za mjesec dana zabilježen je rast kredita samo kod stanovništva, i to za 78,7 milijuna KM. To su podaci za kolovoz koje je objavila Centralna banka Bosne i Hercegovine. Istražili smo za što građani koriste nenamjenske kredite i zašto raste broj onih koji ih uzimaju.

Zbog male mirovine, Banjalučanka Cica Bosnić bila je prisiljena uzeti potrošački kredit od 5.000 maraka. Kaže da joj je to posljednji put, jer se zbog visoke kamate ne isplati.

‘Isključivo za preživljavanje, jer je moja mirovina mala, 428 maraka, iako imam 30 godina radnog staža. Kamata je visoka, novac se brzo potroši i na kraju opet nemaš ništa’, kaže Bosnić.

Jesen je vrijeme ekspanzije potrošačkih kredita. Za velik broj građana potrošački krediti su jedini način preživljavanja.

U Pokretu potrošača Srednje Bosne ukazuju na činjenicu da potrošačke kredite ne uzimaju samo građani s malim primanjima, već i oni s prosječnim primanjima. Razlog vide u višestrukom rastu troškova života u posljednjih nekoliko godina.

‘Nažalost, uzimaju male kredite koji im služe samo da prežive godinu, posebno zimu, jer je ovo vrijeme kad se djeca pripremaju za školu, priprema se zimnica i kupuje ogrjev. Sve više građana pribjegava uzimanju kredita kao jedinom sredstvu za preživljavanje’, navodi Admir Arnautović, predsjednik Udruženja potrošača Srednje Bosne.

Podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine pokazuju da su ukupni krediti u kolovozu iznosili 25 milijardi maraka, što je 34,9 milijuna više nego u srpnju. Zabilježen je rast kredita za stanovništvo.

‘Rast kredita zabilježen je u sektoru stanovništva za 78,7 milijuna maraka, dok je u ostalim sektorima zabilježeno smanjenje kreditnog rasta’, prema podacima CB BiH.

Ekonomisti pad potražnje za namjenskim kreditima vide u uvjetima banaka koje traže upis hipoteke na imovinu, dok za nenamjenske kredite instrument osiguranja kredita nije potreban.

‘Stanovništvo i manji dio gospodarstva orijentirali su se na nenamjenske kredite, jer na taj način izbjegavaju dodatne instrumente osiguranja koje traži banka’, navodi Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta Istočno Sarajevo.

Potrošački krediti se relativno brzo odobravaju. Građanima s većim kreditnim rizikom kamata je viša nego onima s nižim kreditnim rizikom. Velik broj građana primoran je, unatoč nepovoljnoj kamatnoj stopi, uzeti kredit za osnovno preživljavanje.”