Predsjednica Europske komisije (EK) Ursula von der Leyen nakon susreta sa predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto, izjavila je da će tijekom njenog drugog mandata na čelu EK proširenje biti apsolutni prioritet.  

Von der Leyen je nakon jučerašnje posjete poplavljenim područjima u Donjoj Jablanici i danas izrazila podršku Bosni i Hercegovini i ljudima iz pogođenih područja.  

– Europska unija je uz vas i nastavit ćemo vam pružati podrušku. U okviru Mehanizma civilne zaštite Europske unije mnoge zemlje su odmah odgovorile što pokazuje koliko prijatelja Bosne i Hercegovine ima, koliko je uvažavaju u regionu i koliko je partnera koji su tu da vam pomognu – rekla je von der Leyen. 

Spomenut je i Fond za solidarnost koji redovno koriste zemlje članice prilikom nepogode i katastrofa, ali je otvoren i za zemlje koje imaju kandidatski status. 

– To ćemo naravno razmatrati, ali smatrali smo da li je potrebna pomoć u ovom trenutku i zato smo donijeli odluku da se odmah, bez odlaganja mobiliziraju sredstva u iznosu od 20 milijuna eura, a faza oporavka i sanacije će biti podržana kroz Fond za solidarnost – istakla je von der Leyen.

Ona je pozdravila posvećenost BiH europskom putu, dodajući da je ova zemlja ipak daleko odmakla i da je uz puno odlučnosti i napornog rada konačno došla do kandidatskog statusa te je sada faza kada je donesena pozitivna odluka o otvaranju pristupnih pregovora u ožujku ove godine.

– Još je puno toga ostalo kada je riječ o pripremi formalnog otvaranja pregovora. Znam da naporno radite na usvajanju zakona u temeljnim oblastima, a to su demokratska pitanja i vladavina prava i ja najiskrenije želim da ova zemlja pravi iskorake na europskom putu. Bosna i Hercegovina je bezbroj puta u prošlosti pokazala da itekako možete ostvarivati rezultate kada djelujete i nastupate jedinstveno i nadam se da ćemo u budućnosti vidjeti još i više takvog jedinstvenog pristupa – dodala je von der Leyen

Govoreći o Planu rasta za zapadni Balkan, navela je da je to mapa puta koja bi trebala da omogući već u ovim fazama integriranje određenih gospodarskih djelatnosti na zajedničko tržište, tržište Europske unije. 

– Dakle, otvaramo tržište kompanijama iz BiH u smislu pristupa, ali naravno potrebno je da se provedu određene reforme kako bismo svi imali jednake uvjete, a reforme prate i financijska sredstva koje bi osigurali. Stojimo vam na raspolaganju da zajednički finaliziramo Plan rasta, a BiH itekako zaslužuju tu priliku – istakla je von der Leyen.

Još jedna od inicijativa, kako je dodala, tiče se investicijskog plana za zapadni Balkan koji već puni svoju četvrtu godinu.

– Do sada je pokazao stabilne rezultate, mobilizirao više od tri milijarde eura u investicijama, prije svega u smislu čistih energija. Poznato je da je EU do 2050. postavila cilj karbonske neutralnosti i potrebno je da radimo, ne samo zemljama članicama, već i onima koji teže članstvu, da zajednički radimo na tom cilju karbonske neutralnosti – rekla je.

Predsjedavajuća Krišto je navela da je vlast pokazala svoju odgovornost, da su izvršavali svoje obaveze, prije svega kroz rad, ali i kroz konsenzus prilikom donošenja određenih odluka. 

– Svjesni smo odgovornosti koje imamo kad je riječ o pripremi međuvladine konferencije, zatim pregovarački okvir, imenovanje glavnog pregovarača, dva zamjenika, imenovanje nacionalnog, odnosno koordinatora BiH za implementaciju IPA sredstava… – navela je Krišto.  

Dodala je da su svjesni predstojećih obaveza i da će se na njihovom izvršavanju predano raditi. Prije svega, obaveza u vezi usvajanja legislativnog dijela koji se odnosi i na zakon o graničnoj kontroli, zakon o sudu, zakon o VSTV-u, zakon o zaštiti osobnih podataka i izborni zakon BiH koji podrazumijeva implementaciju europskih i odluka Ustavnog suda.

Kad je riječ o Planu rasta, prema riječima predsjedavajuće Krišto, ta ljestvica je visoko postavljena kad je u pitanju Bosna i Hercegovina, ali je unatoč svemu od 113 predloženih mjera usuglašeno 111.

– Ostale su obaveze, odnosno dvije mjere koje se odnose na Ustavni sud i na način odlučivanja u konkurencijskom vijeću, vijeću za državnu pomoć. Unatoč našim nastojanjima, čak i privatnim razgovorima, pozivima da usuglasimo taj nacrt reformske agende nismo uspjeli dobiti na neki način potvrdu i ja sam odlučila nakon svega da 17. rujna obavijestim Europsku komisiju. Naravno, nakon toga očekujem njihov odgovor i stav – rekla je Krišto.

Kad je u pitanju Plan rasta, Krišto je rekla da su kroz usmene razgovore informirani da nas očekuju još tri dodatne mjere.

-Plan rasta odnosi se na sve zemlje jednako. To su mjere koje se odnose i na vizni režim i na mjere koje govore o borbi protiv korupcije i kriminala i na proračunski monitoring. Čim to dobijemo pismeno, obavijestit ćemo naš radni tim za EU Plan rasta i o tome ćemo se izjašnjavati i na tome ćemo raditi predano – rekla je Krišto. 

U okviru četverodnevne posjete zapadnom Balkanu, tijekom koje će se sastati sa liderima Albanije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova i Crne Gore, von der Leyen je jučer sa predsjedavajućom Krišto posjetila poplavljena područja u Donjoj Jablanici.

 Predsjednica Europske komisije (EK) Ursula von der Leyen nakon susreta sa predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto, izjavila je da će tijekom njenog drugog mandata na čelu EK proširenje biti apsolutni prioritet.  

Von der Leyen je nakon jučerašnje posjete poplavljenim područjima u Donjoj Jablanici i danas izrazila podršku Bosni i Hercegovini i ljudima iz pogođenih područja.  

– Europska unija je uz vas i nastavit ćemo vam pružati podrušku. U okviru Mehanizma civilne zaštite Europske unije mnoge zemlje su odmah odgovorile što pokazuje koliko prijatelja Bosne i Hercegovine ima, koliko je uvažavaju u regionu i koliko je partnera koji su tu da vam pomognu – rekla je von der Leyen. 

Spomenut je i Fond za solidarnost koji redovno koriste zemlje članice prilikom nepogode i katastrofa, ali je otvoren i za zemlje koje imaju kandidatski status. 

– To ćemo naravno razmatrati, ali smatrali smo da li je potrebna pomoć u ovom trenutku i zato smo donijeli odluku da se odmah, bez odlaganja mobiliziraju sredstva u iznosu od 20 milijuna eura, a faza oporavka i sanacije će biti podržana kroz Fond za solidarnost – istakla je von der Leyen.

Ona je pozdravila posvećenost BiH europskom putu, dodajući da je ova zemlja ipak daleko odmakla i da je uz puno odlučnosti i napornog rada konačno došla do kandidatskog statusa te je sada faza kada je donesena pozitivna odluka o otvaranju pristupnih pregovora u ožujku ove godine.

– Još je puno toga ostalo kada je riječ o pripremi formalnog otvaranja pregovora. Znam da naporno radite na usvajanju zakona u temeljnim oblastima, a to su demokratska pitanja i vladavina prava i ja najiskrenije želim da ova zemlja pravi iskorake na europskom putu. Bosna i Hercegovina je bezbroj puta u prošlosti pokazala da itekako možete ostvarivati rezultate kada djelujete i nastupate jedinstveno i nadam se da ćemo u budućnosti vidjeti još i više takvog jedinstvenog pristupa – dodala je von der Leyen

Govoreći o Planu rasta za zapadni Balkan, navela je da je to mapa puta koja bi trebala da omogući već u ovim fazama integriranje određenih gospodarskih djelatnosti na zajedničko tržište, tržište Europske unije. 

– Dakle, otvaramo tržište kompanijama iz BiH u smislu pristupa, ali naravno potrebno je da se provedu određene reforme kako bismo svi imali jednake uvjete, a reforme prate i financijska sredstva koje bi osigurali. Stojimo vam na raspolaganju da zajednički finaliziramo Plan rasta, a BiH itekako zaslužuju tu priliku – istakla je von der Leyen.

Još jedna od inicijativa, kako je dodala, tiče se investicijskog plana za zapadni Balkan koji već puni svoju četvrtu godinu.

– Do sada je pokazao stabilne rezultate, mobilizirao više od tri milijarde eura u investicijama, prije svega u smislu čistih energija. Poznato je da je EU do 2050. postavila cilj karbonske neutralnosti i potrebno je da radimo, ne samo zemljama članicama, već i onima koji teže članstvu, da zajednički radimo na tom cilju karbonske neutralnosti – rekla je.

Predsjedavajuća Krišto je navela da je vlast pokazala svoju odgovornost, da su izvršavali svoje obaveze, prije svega kroz rad, ali i kroz konsenzus prilikom donošenja određenih odluka. 

– Svjesni smo odgovornosti koje imamo kad je riječ o pripremi međuvladine konferencije, zatim pregovarački okvir, imenovanje glavnog pregovarača, dva zamjenika, imenovanje nacionalnog, odnosno koordinatora BiH za implementaciju IPA sredstava… – navela je Krišto.  

Dodala je da su svjesni predstojećih obaveza i da će se na njihovom izvršavanju predano raditi. Prije svega, obaveza u vezi usvajanja legislativnog dijela koji se odnosi i na zakon o graničnoj kontroli, zakon o sudu, zakon o VSTV-u, zakon o zaštiti osobnih podataka i izborni zakon BiH koji podrazumijeva implementaciju europskih i odluka Ustavnog suda.

Kad je riječ o Planu rasta, prema riječima predsjedavajuće Krišto, ta ljestvica je visoko postavljena kad je u pitanju Bosna i Hercegovina, ali je unatoč svemu od 113 predloženih mjera usuglašeno 111.

– Ostale su obaveze, odnosno dvije mjere koje se odnose na Ustavni sud i na način odlučivanja u konkurencijskom vijeću, vijeću za državnu pomoć. Unatoč našim nastojanjima, čak i privatnim razgovorima, pozivima da usuglasimo taj nacrt reformske agende nismo uspjeli dobiti na neki način potvrdu i ja sam odlučila nakon svega da 17. rujna obavijestim Europsku komisiju. Naravno, nakon toga očekujem njihov odgovor i stav – rekla je Krišto.

Kad je u pitanju Plan rasta, Krišto je rekla da su kroz usmene razgovore informirani da nas očekuju još tri dodatne mjere.

-Plan rasta odnosi se na sve zemlje jednako. To su mjere koje se odnose i na vizni režim i na mjere koje govore o borbi protiv korupcije i kriminala i na proračunski monitoring. Čim to dobijemo pismeno, obavijestit ćemo naš radni tim za EU Plan rasta i o tome ćemo se izjašnjavati i na tome ćemo raditi predano – rekla je Krišto. 

U okviru četverodnevne posjete zapadnom Balkanu, tijekom koje će se sastati sa liderima Albanije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova i Crne Gore, von der Leyen je jučer sa predsjedavajućom Krišto posjetila poplavljena područja u Donjoj Jablanici.