Ako pukne brana u Jablanici, sve do mora će otići u helać (propast, turski op.a), tako je akademik Muriz Spahić, ekspert za hidrologiju i geologiju, opisao dramatično stanje u Hercegovini nakon katastrofalnih poplava i odrona koje su s lica zemlje zbrisale čitava naselja, odnijevši i najmanje dvadeset dva ljudska života.
A takav je i javni pogovor u dolini Neretve, posebno među starijom populacijom, koja se još iz vremena bivše zajedničke države sjeća priča i strahova što bi se sve dolini Neretve moglo dogoditi kad bi pukla jablanička brana.
Bez pretjerivanja, naselja nizvodno od Mostara bila bi izbrisana s lica zemlje, od Metkovića do ušća Neretve dogodio bi se opći potop. Nešto slično se dogodilo 2010. godine, ali ni približno kao kad bi zaista pukla brana u Jablanici. Ipak, riječ je o najcrnjim scenarijima od kojih ljudi strahuju, a koji se nikada ne moraju dogoditi.
Akademik Spahić pojasnio je kako je Jablanicu zadesila prirodna nepogoda s katastrofalnim posljedicama, slično kao što je ljetos bilo i sa sušom, samo što za vrijeme suše nitko nije smrtno stradao.
– Sve što se događa u prirodi ima svoje uzroke i posljedice. Uzroci kod ovih poplava, koje se zapravo bujične poplave, su brzo kretanje vode s kamenjem i drugim otpadima niz padine, pojašnjava dr. Spahić, naglašavajući da to nije toliko hidrološko pitanje koliko geomorfološko, jer se mijenja reljef i kuće se prave tamo gdje ne bi trebale.
Dr. Spahić godinama upozorava na katastrofu u vezi s branom na Jablaničkom jezeru, odnosno hidroelektranom Jablanica.
– Može doći do hidro-bombe. To nastaje kao posljedica velike količine padavina u vrijeme ovih klimatskih kolebanja, kada se na sliv izruči godišnja količina kiše. Brana na Neretvi je napravljena u tektonski poremećenim strukturama. Zamislite što bi se moglo dogoditi! Ne mora to biti danas, ali može se dogoditi u budućnosti! Moramo biti svjesni da kad bi se srušila, ona bi odnijela sve gradove do Jadranskog mora. To bi sve otišlo u propast – kazao je dr. Spahić za Face TV.
A nije samo brana u Jablanici problem za donji tok Neretve, možda je još i više ugrožava Hidroelektrana “Ulog”, koja je napravljena u tektonski poremećenim strukturama. Situaciju s hidroelektranama u Hercegovini usporedio je s ukrajinskom branom “Nova Kahovka“ (koja je uništena u ratnim razaranjima, zbog čega se Hersonskoj regiji dogodila humanitarna i ekološka katastrofa).
– U slučaju velikih padavina mogle bi se srušiti brane, a kad bi se srušile, odnijele bi sve gradove od Kalinovika do Jadranskog mora – rezolutan je dr. Spahić.
