Premijer Grčke Kirijakos Micotakis pisao je predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen s prijedlogom da se uvede regulator tržišta električne energije za cijelu EU te da se intenzivira rad na povećanju kapaciteta za prekograničnu razmjenu. Jugoistočnu Europu zahvatila je kriza u opskrbi električnom energijom, budući da je razlika u cijenama u odnosu na ostatak kontinenta dosegnula ogromne razmjere zbog zagušenja interkonekcija. Među ostalim čimbenicima su ekstremne vrućine, suša, smanjenje kapaciteta elektroenergetskog sustava te činjenica da je Ukrajina postala neto uvoznik. Zbog toga nekoliko zemalja traži mjere za ublažavanje ovih pritisaka.
Grčka, Rumunjska i Bugarska pripremaju nacrt mehanizma koji bi im omogućio brzu intervenciju na tržištu električne energije, u slučaju drastičnog rasta cijena u Jugoistočnoj Europi kada dođe do odvajanja te regije od ostatka europskog tržišta. U međuvremenu, grčki premijer Kirijakos Micotakis poslao je pismo predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen i predložio niz mjera.
Također, Sjeverna Makedonija zatražila je od direktora Sekretarijata Energetske zajednice Artura Lorkovskog da istraži razloge za veliki disparitet u cijenama. To su pismo potpisali ministrica energetike, rudarstva i mineralnih sirovina Sanja Božinovska i predsjednik Regulatorne komisije za energetiku i usluge u upravljanju vodama i komunalnim otpadom (RKE) Marko Bislimoski.
Protok kroz neke interkonekcije smanjen je zbog većih radova. Opterećenje se povećalo, u kombinaciji s remontima i rekonstrukcijama termoelektrana na ugljen, rekordnim ljetnim vrućinama, slabom proizvodnjom hidroelektrana te činjenicom da je Ukrajina postala neto uvoznik električne energije. Tako je došlo do svojevrsnog rascjepa između Balkana i Mađarske s jedne strane, i Središnje i Zapadne Europe s druge strane, piše Balkan Energy News.
Jedan od ključnih čimbenika je način funkcioniranja tržišta električne energije. Trgovina električnom energijom između država na Balkanu odvija se prema metodologiji bilateralne razmjene kapaciteta (NTC – net transfer capacity), koja određuje raspoložive kapacitete. Tržišta u središnjem i zapadnom dijelu kontinenta povezana su u sustav s metodologijom zasnovanom na tokovima snage (FBMC – flow-based market coupling).
Dogodi se da algoritam ovog potonjeg mehanizma znatno smanji ili čak potpuno eliminira raspoloživi kapacitet protoka iz Njemačke prema Austriji, a potom i prema Mađarskoj, piše Euro2day.gr u svojoj analizi. Mađarska je glavni dobavljač električne energije za Ukrajinu. Stoga se ova, ratom razrušena zemlja okreće prema jugu kako bi zadovoljila svoju potražnju, što dovodi do rasta cijena. Jugoistok u suštini postaje energetski otok.
Veleprodajne cijene električne energije u Grčkoj su od travnja, kada su iznosile 60 eura po megavat-satu, više nego udvostručene na rujanskih 130 eura, istaknuo je Micotakis u svom pismu i naglasio: „Ovo je regionalna kriza.“ Kada se usporedi s prošlom godinom, proizvodnja struje iz vjetra i solarnih izvora povećana je za 25 posto, dok je proizvodnja termoelektrana na ugljen pala za 27 posto, podsjetio je.
„Ovaj raskorak između energetske tranzicije, koja je vrlo uspješna, i cijena električne energije koje naglo rastu na ekstremne razine, zahtijeva politički odgovor. Ako ostane neriješen, ugrožava naše građane i našu konkurentnost. Mogao bi potkopati potporu našem Europskom zelenom dogovoru“, izjavio je grčki premijer.
U jednom trenutku cijena električne energije dostigla je 940 eura po megavat-satu, dok je u Austriji iznosila samo 61 euro po megavat-satu, odnosno 15 puta manje za isti proizvod u isto vrijeme s druge strane jedne interne granice u EU, istaknuo je Micotakis. To, prema njegovom mišljenju, podriva duh i svrhu unutarnjeg tržišta.
Štoviše, raspon između najviše i najniže cijene u regiji ovog ljeta iznosio je više od sto eura po megavat-satu u ukupno 395 sati, u usporedbi s 35 sati od siječnja do kraja svibnja.
