Još u srijedu bilo nam je vruće bez klima-uređaja. Danas su, pak, mnogi pojurili izvaditi odjeću za kasnu jesen. A svi s nevjericom gledamo slike prvog snijega ove sezone u visinskim dijelovima srednje Europe.
– Nad područjem Europe trenutačno bilježimo utjecaj izražene hladne zračne mase s Arktika, koja je donijela osjetan pad temperature zraka i koja će spustiti snježnu granicu dovoljno nisko da i na Zavižanu padne prvi ovosezonski snijeg. Nije neuobičajeno da ima snijega na Zavižanu, sjetimo se da je i u rujnu 2001. godine u ovo vrijeme tamo zabilježen snijeg. Znači da se to događalo i u prošlosti. Međutim, temperaturno gledano, ovo je jako naglo, osobito što je prethodno razdoblje bilo obilježeno dugim nizom dana s temperaturom od 30 i više Celzijevih stupnjeva. Naravno, sada je svima nama teško aklimatizirati se na trenutačne vremenske okolnosti – objasnio je magistar primijenjene meteorologije Nedim Sladić, koji upravo počinje doktorat iz geofizike na Sveučilištu Leicester.
– Razlog obilnih padalina nad Balkanom jest utjecaj ciklone povezane s hladnom frontom, koju su njemački meteorolozi nazvali Boris. Ta ciklona donosi u naše krajeve vlažan i nestabilan zrak, a idućih dana ona će se pomaknuti na sjeveroistok, prema Panonskoj nizini gdje će biti sporopokretna. Padaline neće biti tako obilno izražene, kao što je to bilo danas, što će dobro doći da vodostaji rijeka kod nas, koji su već sada prilično nabujali, smanje tendenciju rasta. Što se tiče Hrvatske i jugoistočne Europe, ne bismo trebali biti u većem riziku od širokopojasnih poplava, barem ne sljedećih dana jer će padaline biti slabije i jenjavati. Povremene padaline ne bi trebale praviti značajniji problem – naglasio je Sladić.
Ipak, u nekim zemljama problemi tek počinju.
– Ta će ciklona veće probleme izazvati na području srednje Europe gdje će, zahvaljujući uzdizanju zraka i daljnjem hlađenju u Alpama, posebno austrijskim i švicarskim, pasti pozamašna količina snijega, oko metar. Naravno, to govorimo za najviše vrhove. Što se tiče običnijih padalina, one očekuju Austriju, Češku, dijelove Njemačke, pa i Slovačku, gdje se lokalno nažalost očekuju i poplave. Na to upozoravaju i njihovi meteorolozi, ali i platforme koje rade monitoring poplava, prije svega GloFAS i EFAS – dodao je Sladić.
Naglasio je da smo se i ranije suočavali s neuobičajeno naglim krajem ljeta.
– Ako se osvrnemo na prošlost, imali smo nagli prelazak iz ljeta u kasnu jesen, pogotovo u zimu 2003., 2007., pa i 2015. i 2017. godine, kad su bila zabilježena izrazito jaka i žarka ljeta. I tada smo naglo ‘preskakali‘ u kasnu jesen, pa i ranu zimu. Sada smo imali dugotrajan niz dana s iznimno visokim temperaturama zraka od 30 i više Celzijevih stupnjeva te nagli prelazak u uvjete kasne jeseni, što je stres za organizam i trebat će neko vrijeme da se prilagodimo. No, nije neuobičajeno da se dogodi tako nešto. Naravno, u srednjoj Europi bit će mnogo padalina, ali takvih je događaja je bilo i u prošlosti – naglasio je Sladić, prenosi Jutarnji list.
Imao je za kraj i optimističnu poruku.
– Ipak, temperature će u trećoj dekadi rujna porasti. Naravno, nekog značajnijeg rasta temperatura i njihova rasta na 30 i više stupnjeva neće biti. U listopadu možemo očekivati bablje ili Miholjsko ljeto – zaključio je Sladić.
