Prema najnovijim podacima Eurostata, Bosna i Hercegovina nalazi se na posljednjem mjestu u Europi po stopi visokoobrazovanih stanovnika, s tek 16 posto odraslog stanovništva koje posjeduje visoku stručnu spremu, a naši sugovornici ističu da je ovo poražavajući podatak te razlog za uzbunu.
Vladimir Vasić, sociolog iz Istočnog Sarajeva, u razgovoru za “Nezavisne novine” kaže da je ovo razlog za uzbunu te poziva nadležne institucije da na svim razinama pristupe rješavanju problema koji bi mogao imati odjek u godinama koje dolaze.
“Došli smo u takvo stanje društva da obrazovanje nije pozitivno afirmirano. Institucije, ali i sustav imaju takav odnos prema obrazovanju gdje se ne cijeni diploma, nego se cijeni neka druga lojalnost”, kazao je Vasić.
Dodaje da to polako dolazi na naplatu jer, kako kaže, mladi imaju otpor prema nastavku visokoškolskog obrazovanja s obzirom na to da vide u kojem se smjeru društvo kreće.
“Znanje kao važan resurs ne dolazi do izražaja u državi kakva je BiH upravo zato što imamo visoku stopu korupcije, visoku stopu kriminala i visoku stopu političko-partijske korupcije. U BiH diploma nije važna, nije važno što znate i kakve kompetencije imate, već je bitno da ste lojalni određenoj političkoj strukturi”, kazao je Vasić.
Dodaje da je još jedna pogubna situacija za BiH to što dobar dio mladih, visokoobrazovanih ljudi s velikim resursima znanja odlazi iz ove države.
“Nažalost, mislim da će ova negativna stopa, odnosno negativna tendencija rasta, ići u tom smjeru da se mladi neće odlučiti za visoko obrazovanje ukoliko na ključne pozicije u društvu ne dovedemo zaista ljude koji su to fer i pošteno zaslužili”, zaključio je Vasić.
S Univerziteta u Banjoj Luci kažu da je, od kada je osnovan Univerzitet 1975. godine pa do danas, obrazovano 50.000 studenata koji su završili prvi ciklus studija na Univerzitetu.
“Danas na Univerzitetu studira oko 15.000 studenata iz Republike Srpske, ali i iz inozemstva, i ono što je bitno jest da zajedno s resornim ministarstvom iz godine u godinu radimo na tome da poboljšamo uvjete rada i studiranja”, kazali su s Univerziteta te dodali da ispunjavaju sve uvjete za školovanje stručnjaka iz svih područja.
Podsjetimo, na vrhu liste najobrazovanijih europskih država nalaze se Irska i Švedska.
U Irskoj 51 posto stanovnika ima završen fakultet, dok u Švedskoj taj postotak iznosi 47 posto.
Od susjednih zemalja Slovenija ima 31 posto visokoobrazovanih, Hrvatska 27 posto, a Srbija 25 posto.
Razlike u obrazovnim sustavima i trajanje obveznog obrazovanja također igraju važnu ulogu u ovim statistikama.
Većina europskih država zahtijeva obvezno obrazovanje koje traje između 10 i 12 godina, ali postoje i iznimke.
Na primjer, Francuska ima najduže obvezno obrazovanje, koje traje 15 godina. Djeca u Francuskoj započinju školovanje s tri godine i završavaju s 18.
S druge strane, u Belgiji, Mađarskoj, Rumunjskoj i pet njemačkih pokrajina obvezno školovanje traje najmanje 13 godina.
Nasuprot tome, obvezno obrazovanje u Poljskoj, Sloveniji i Estoniji traje devet godina, dok u Hrvatskoj djeca pohađaju obveznu školu samo osam godina.
