Više od 10.000 rabljenih automobila uvezeno je u prvih sedam mjeseci ove godine u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, dok je na hrvatske ceste stiglo samo 143 nova automobila više u odnosu na godinu ranije, što, prema riječima naših sugovornika, pokazuje kolika je kupovna moć stanovništva.

U Upravi za neizravno oporezivanje (UNO) BiH rekli su da je vrijednost uvezenih automobila do kraja srpnja iznosila 835.590.273 KM s uključenim davanjima.

Do kraja srpnja ove godine uvezeno je 51.280 automobila, dok ih je u istom razdoblju 2023. godine uvezeno 40.519.

“U prvih sedam mjeseci ove godine uvezeno je 45.347 rabljenih automobila i 5.993 novih, dok je u istom razdoblju prošle godine uvezeno 34.729 rabljenih i 5.790 novih automobila”, istaknuli su u Upravi.

Prema podacima kojima raspolaže UNO, vrijednost i broj uvezenih automobila varirali su iz godine u godinu pa je tako najviše automobila uvezeno 2018. godine – 76.357, a najmanje 2020. godine – 40.963.

Pero Ćorić, predsjednik Gospodarske komore Republike Srpske, rekao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da u BiH prevladava uvoz rabljenih vozila. To govori da je situacija takva da je kupovna moć stanovništva niska pa se i dalje odlučuju za kupnju rabljenih vozila.

“S druge strane, u zemljama proizvođača primjećuje se oporavak autoindustrije, pa samim time njihovo lokalno stanovništvo kupuje nova vozila i rješava se rabljenih”, rekao je Ćorić.

Iako je, kako kaže, primjetan uvoz automobila u BiH ove godine, prvenstveno rabljenih, Ćorić ističe da trgovci rabljenim vozilima nude širok izbor tih vozila, ali, kako kaže, čini mu se da ona ipak nisu pronašla svoje konačne kupce.

“Ponuda automobila je velika, ali cijene su i dalje vrlo visoke i to usporava njihovu prodaju”, rekao je Ćorić.

Igor Gavran, ekonomist, ističe da, ako je povećan uvoz bilo kakvih vozila, to govori o rastu potražnje i ekonomske aktivnosti, jer, kako kaže, izvjesno je da se barem dio vozila odnosi na gospodarstvo.

“A i rast potražnje pojedinaca je pozitivan znak u smislu njihovih prihoda, ali omjer broja rabljenih i novih vozila je apsolutno katastrofalan. Razvijeni svijet rješava se tehnološki zaostalih vozila i provodi tranziciju prema suvremenim hibridnim i električnim modelima, a BiH nastavlja biti deponija za njihov otpad i vozila koja uskoro u razvijenim zemljama neće biti moguće ni registrirati”, rekao je Gavran.

Kaže da se to, naravno, odražava i na kupovnu moć, odnosno nemoć, ali i na nedostatak vlastite autoindustrije, jer u svakoj zemlji koja ju ima, logično je da domaća vozila imaju prednost, što ima višestruke pozitivne učinke.

“U situaciji kada se mnoge europske zemlje trenutno bore za privlačenje ulaganja kineskih proizvođača električnih vozila, tužno je što se BiH, koja je nekada imala respektabilnu proizvodnju, ne spominje, a tako nešto bi tek moglo suštinski promijeniti sliku. Uvoz čak i najsuvremenijih i ekološki najnaprednijih vozila, koja sada malo tko u BiH može priuštiti, opet je odliv novca iz zemlje i priljev nekoj pametnijoj ekonomiji koja nije ugasila vlastitu autoindustriju i koja je znala privući takva ulaganja”, zaključio je Gavran.

Više od 10.000 rabljenih automobila uvezeno je u prvih sedam mjeseci ove godine u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, dok je na hrvatske ceste stiglo samo 143 nova automobila više u odnosu na godinu ranije, što, prema riječima naših sugovornika, pokazuje kolika je kupovna moć stanovništva.

U Upravi za neizravno oporezivanje (UNO) BiH rekli su da je vrijednost uvezenih automobila do kraja srpnja iznosila 835.590.273 KM s uključenim davanjima.

Do kraja srpnja ove godine uvezeno je 51.280 automobila, dok ih je u istom razdoblju 2023. godine uvezeno 40.519.

“U prvih sedam mjeseci ove godine uvezeno je 45.347 rabljenih automobila i 5.993 novih, dok je u istom razdoblju prošle godine uvezeno 34.729 rabljenih i 5.790 novih automobila”, istaknuli su u Upravi.

Prema podacima kojima raspolaže UNO, vrijednost i broj uvezenih automobila varirali su iz godine u godinu pa je tako najviše automobila uvezeno 2018. godine – 76.357, a najmanje 2020. godine – 40.963.

Pero Ćorić, predsjednik Gospodarske komore Republike Srpske, rekao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da u BiH prevladava uvoz rabljenih vozila. To govori da je situacija takva da je kupovna moć stanovništva niska pa se i dalje odlučuju za kupnju rabljenih vozila.

“S druge strane, u zemljama proizvođača primjećuje se oporavak autoindustrije, pa samim time njihovo lokalno stanovništvo kupuje nova vozila i rješava se rabljenih”, rekao je Ćorić.

Iako je, kako kaže, primjetan uvoz automobila u BiH ove godine, prvenstveno rabljenih, Ćorić ističe da trgovci rabljenim vozilima nude širok izbor tih vozila, ali, kako kaže, čini mu se da ona ipak nisu pronašla svoje konačne kupce.

“Ponuda automobila je velika, ali cijene su i dalje vrlo visoke i to usporava njihovu prodaju”, rekao je Ćorić.

Igor Gavran, ekonomist, ističe da, ako je povećan uvoz bilo kakvih vozila, to govori o rastu potražnje i ekonomske aktivnosti, jer, kako kaže, izvjesno je da se barem dio vozila odnosi na gospodarstvo.

“A i rast potražnje pojedinaca je pozitivan znak u smislu njihovih prihoda, ali omjer broja rabljenih i novih vozila je apsolutno katastrofalan. Razvijeni svijet rješava se tehnološki zaostalih vozila i provodi tranziciju prema suvremenim hibridnim i električnim modelima, a BiH nastavlja biti deponija za njihov otpad i vozila koja uskoro u razvijenim zemljama neće biti moguće ni registrirati”, rekao je Gavran.

Kaže da se to, naravno, odražava i na kupovnu moć, odnosno nemoć, ali i na nedostatak vlastite autoindustrije, jer u svakoj zemlji koja ju ima, logično je da domaća vozila imaju prednost, što ima višestruke pozitivne učinke.

“U situaciji kada se mnoge europske zemlje trenutno bore za privlačenje ulaganja kineskih proizvođača električnih vozila, tužno je što se BiH, koja je nekada imala respektabilnu proizvodnju, ne spominje, a tako nešto bi tek moglo suštinski promijeniti sliku. Uvoz čak i najsuvremenijih i ekološki najnaprednijih vozila, koja sada malo tko u BiH može priuštiti, opet je odliv novca iz zemlje i priljev nekoj pametnijoj ekonomiji koja nije ugasila vlastitu autoindustriju i koja je znala privući takva ulaganja”, zaključio je Gavran.