Prosvjedi protiv iskopavanja litija u Srbiji održani su u ponedjeljak navečer u Valjevu, Ivanjici i Prijepolju na zapadu Srbije.
Glumica Bojana Novaković izjavila je na prosvjedu u Valjevu da se ne boje uhićenja, ali da se ona boji “devastacije prirode i okoliša”, prenosi Radio Slobodna Europa (RSE).
“Ljudi, uhićuju nam prijatelje, suborce, suradnike, žele nas zastrašiti”, poručila je.
Policija je saslušala više aktivista nakon prosvjeda u Beogradu koji je održan 10. kolovoza. Saslušani su zbog sumnje da su pozivali na nasilno rušenje ustavnog poretka. Točan broj privedenih nije poznat.
Policija se do sada nije oglašavala povodom ovih saslušanja, a iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) Srbije nisu ovim povodom odgovorili na pitanja RSE-a.
Prosvjed je održan i u Ivanjici, a u Prijepolju je održana prosvjedna vožnja protiv iskopavanja litija.
Akademik Nenad Kostić, profesor kemije i biokemije, rekao je na prosvjedu u Ivanjici da su bitne činjenice, a ne mišljenja.
“Mišljenje može imati svatko, a činjenice proizlaze isključivo iz znanosti”, poručio je.
Serija prosvjeda protiv iskopavanja litija započela je u Loznici 28. lipnja i održana je u više desetaka gradova.
Prosvjedi su počeli nakon odluka vlasti kojima se projekt Rio Tinta, vrijedan 2,4 milijarde dolara, “vraća u život” dvije godine nakon što ga je Vlada, pod pritiskom ekoloških prosvjeda, zaustavila 2022. godine.
Prema posljednjim najavama vlasti, predvođenih Srpskom naprednom strankom, Rio Tintov rudnik litija mogao bi početi s radom 2028. ako tvrtka ispuni ekološke propise i dobije potrebne dozvole.
Rio Tinto je ranije u odgovoru za RSE naveo da su “domaći i međunarodni stručnjaci potvrdili da se projekt ‘Jadar’ može realizirati sigurno i u skladu s najvišim standardima zaštite okoliša”.
Međutim, dio stručnjaka iz Srbije i inozemstva upozorava da u procesu eksploatacije litija neizbježno dolazi do ekoloških posljedica, prije svega do zagađenja riječnog sliva i tla.
Litij se koristi za proizvodnju baterija za električne automobile, mobilne telefone i prijenosna računala. Europska unija, koja većinski ovisi o Kini kada je taj resurs u pitanju, svrstala ga je u kritične sirovine.
Srbija je s Europskom unijom 19. srpnja u Beogradu potpisala Memorandum o kritičnim sirovinama tijekom posjeta potpredsjednika Europske komisije Maroša Šefčovića i njemačkog kancelara Olafa Scholza.
