Mnoge kuće za iznajmljivanje na hrvatskoj obali dosad nisu popunjene kao prošle godine, a neizvjesna je i post-sezona. No Hrvatska turistička zajednica (HTZ) tvrdi da je gostiju više nego lani. U čemu je stvar?
„Početak sezone bio je dosta slabiji u odnosu na lani i krenuo je prilično kasnije, tek u drugoj polovici lipnja. “Rupe” su u srpnju bile su po dva, tri, sedam, pa i 10 dana. Nije bilo storniranih rezervacija, ali se dosta kasnije bukiralo i dosta je to bilo na ‘rupe’. Sada sve do kraja sezone nemamo nikakvih perioda bez gostiju, međutim, podsezona nam još nije popunjena“, pripovijeda za DW vlasnik kuće za odmor u južnoj Istri, udaljene 20-ak kilometara od Pule.
On je samo jedan od mnogih vlasnika luksuznih objekata s bazenom u Hrvatskoj koji su ove sezone ostali bez dijela gostiju. Za takvim je smještajnim objektima proteklih desetljeća vladala prava pomama, pa su nicali kao gljive poslije kiše. I ne samo oni, nego i svi drugi oblici privatnog smještaja, apartmani i sobe.
Istra, recimo, ima gotovo pola milijuna postelja, što je dva i pol puta više nego stanovnika u ovoj regiji. Od toga se najveći dio, gotovo 325 tisuća, odnosi na privatni smještaj.
Ruralna Istra ispašta
„Nismo dizali cijene u odnosu na lani. Znam da se radi o ruralnim kućama i da je središnja Istra slabije popunjena. Razlog izostanka gostiju vjerojatno leži u Europskom nogometnom prvenstvu, a ljudi su vjerojatno ostali doma i zbog Olimpijskih igara. Vjerojatno su u odabiru prednjačile kuće uz more, u blizini gradova. Ruralna Istra nije toliko dobro prošla“, kaže naš sugovornik.
Svi govore da je općeniti rast cijena utjecao na izostanak gostiju, veli on. Smatra, međutim, da to ipak nije razlog.
„Dosta putujemo, vidimo kako je u ostatku Europe, bili smo nedavno i u Španjolskoj koja nije baš jeftina, ali ne znam kako oni stoje sa sezonom. Mislim da rast cijena nije uzrok jer mislim da će ljudi koji putuju uvijek i putovati, što se pokazalo i u pandemiji korone. Ljudi, koji su htjeli putovati, ipak su našli načina i ipak kuće nisu bile toliko prazne, koliko se najavljivalo. Mislim da je stvar u tome da su ipak Nijemci radili, jako ih je puno ostalo doma, a oni koji su putovali, putovali su na more“, smatra sugovornik.
Pad njemačkog tržišta
Bude li se nastavio ovaj trend, vlasnik iduće sezone planira ponuditi dodatni sadržaj, poput wellnessa, no cijene ne misli sniziti.
„Mislim da spuštanje cijena neće povećati broj gostiju. To smo vidjeli i na “rupama”: mogli ste smanjiti cijenu koliko ste htjeli, ali ako gostiju nema, nema ih. Određena razina smještaja uvijek će imati svoju cijenu i uvijek će se prodati neke stvari koje su dobre, što gosti, na koncu, žele bukirati. To su sve ljudi koji su viša srednja klasa koja putuje i troši na taj luksuz“, smatra naš sugovornik.
Lorena John, predsjednica Udruge obiteljskog smještaja Istre, koja okuplja stotinjak članova, vlasnika što kuća za odmor, što apartmana, kaže da je situacija šarolika što se popunjenosti objekata tiče.
„Ne može se reći da je kao lani jer je manji priljev s njemačkog tržišta: Europsko prvenstvo dosta stvari je poremetilo, možda je dobar dio ljudi odlučio otići na Olimpijske igre u Francusku, a tamo su strašno visoke cijene, a možda je na popunjenost utjecala i recesija. Ne možemo utvrditi pravi razlog. Iduća sezona bit će pravi pokazatelj stanja na našem tržištu: je li razlog pretjerano velik broj objekata, jesu li možda cijene smještaja utjecale na potražnju ili su glavni razlog bila ta dva velika svjetska sportska događanja koja su malo poremetila tržište“, kaže John.
50.000 kreveta više nego lani
Ona također izvještava da kuće za odmor kumulativno bilježe pad popunjenosti od 20 posto u odnosu na lani. „Tu i tamo se pokaže poneka “rupa”, pokoji tjedan prazan, u lipnju i prvoj polovici srpnja, što lani nije bio slučaj“, kaže John. Ističe da se u ovoj udruzi trenutačno, u samoj špici sezone, nitko nije žalio, iako na Airbnbu i 13. kolovoza bez problema pronalazimo naš “termin za sedmodnevno ljetovanje” u Istri, gdje su kuće u blizini mora bolje prošle zbog blizine raznih sadržaja.
Praznih kuća usred sezone ima i u Dalmaciji, koja je 30-ak posto skuplja od Istre, pa su mnogi obarali cijene. Barbara Marković, predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja, za DW kaže da je popunjenost u visokoj sezoni vrlo dobra, brojke govore da je noćenja u prvih šest mjeseci pet posto više nego u lanjskom istom razdoblju.
„Međutim, činjenica je da ove godine imamo i 50.000 ležajeva više nego lani na nivou Hrvatske, tako da, realno, ne mogu biti svi popunjeni jednako kao što je to bilo prije pet, šest godina kad nije bilo toliko kuća. Mislim da nam je to generalno najveći problem. Cijene nisu u pitanju jer postoji raznovrsna ponuda, od najluksuznijih vila do onih pristupačnijih“, objašnjava Marković.
Ona izvještava da se u ovom trenutku „najbolje pune kuće s tradicijom u iznajmljivanju, koje su na platformama duže vrijeme, a ovi novi se bore za svoj dio kolača, što nije lako“. „I u špici u Dalmaciji ima praznih novih objekata koji se ne mogu popuniti kao i ovi stari, koji imaju status i dobre recenzije na platformama. Normalno je da će gost ići na dobre recenzije, pogotovo Nijemci, oni neće uzeti svašta, a oni su nam najvažnije emitivno tržište“, kaže Marković.
Hoteli dobro popunjeni
S druge strane, hoteli sa četiri i pet zvjezdica su u špici sezone vrlo dobro popunjeni, gotovo u potpunosti, kao i visokokategorizirani kampovi, potvrdio je medijima Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma. Hoteli nižih kategorija prisiljeni su zbog inflacije držati cijenu koju tržište očito ne prihvaća.
Prema podacima HTZ-a u prvih sedam mjeseci ove godine u Hrvatsku je došlo 12 milijuna gostiju, tri posto više nego lani.
Oni su ostvarili jedan posto više noćenja nego prošle godine, čak 54,7 milijuna. Istina, srpanj je bio nešto lošiji nego lani, međutim, direktor HTZ-a Kristjan Stančić medijima je otkrio da „hrvatski turizam raste po određenoj godišnjoj stopi, koja je pozitivna“. Stoga javna percepcija o lošijoj sezoni, prema njegovom mišljenju, nije posve točna, a pojavljuje se, veli, kada dio objekata ostvari slabiju popunjenost.
