Toplinski val, koji je najprije pogodio područje u srpnju, a potom i u kolovozu, osim na zdravlje ljudi, negativno je utjecao i na poljoprivredne usjeve. U Semberiji, koja je poznata kao najveća žitnica u zemlji, ekstremne vrućine uzrokovale su stradanje povrća, voća, ali i kukuruznih usjeva.
Poljoprivrednik Đorđe Vakčić, dok obilazi svoj vrt, pokazuje požutjele listove i plodove rajčice i krastavca. Prema njegovim riječima, vrućina je doslovno spržila povrće.
“Generalno gledajući, ovo je veliki problem koji će prouzročiti ogromne štete. Povrtlarstvo zahtijeva veću količinu hrane, zaštite i navodnjavanja, što povećava troškove proizvodnje. Općenito, situacija nije dobra”, izjavio je Vakčić.
Slična situacija je i u plastenicima obitelji Lazić, gdje temperature dosežu od 50 do čak 70 stupnjeva Celzijusa.
“Te vrućine doslovno prže biljke i plodove, koje je nemoguće sačuvati. Ovakve nenormalno visoke temperature negativno utječu na sve. Paprikama i krastavcima treba sunce, ali ne u ovim količinama”, rekao je proizvođač povrća Miodrag Lazić.
Iako kukuruzu odgovara sunce, ekstremno visoke temperature nisu dobre za nalijevanje zrna, upozoravaju ratari.
“Činjenica je da povrtlari ne mogu preživjeti bez navodnjavanja ni u normalnim godinama, a posebno u ovim ekstremnim uvjetima”, istaknuo je poljoprivrednik Boško Radić.
Stručnjaci savjetuju proizvođačima da primijene sve dostupne agrotehničke mjere kako bi pokušali sačuvati prinose.
“Izlišno je govoriti o postotku smanjenja prinosa kada je već očito da će do njega doći. To više nije upitno, dovoljno je pogledati stanje na poljima”, naglasio je agronom Dragan Zarić.
Semberski povrtlari apeliraju na nadležne institucije da ograniče uvoz povrća tijekom sezone i spriječe nelojalnu konkurenciju. Zaštita domaće proizvodnje pomogla bi im da barem djelomično smanje gubitke izazvane ekstremno visokim temperaturama.
