Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje se utopi u prosjeku 236.000 osoba te bi ulaganje u educiranje o plivanju u predškolskim ustanovama i pružanje osnovne obuke plivanja djeci školske dobi moglo spasiti milijune života, piše Večernji list.

Samo u srpnju ove godine na području Federacije BiH, prema dostupnim podacima, život je utapanjem izgubilo najmanje pet osoba, među kojima i djevojčica od 11 godina. Iako ne postoje točni podaci, prema nekim istraživanjima, više od 80 posto stanovnika Bosne i Hercegovine ne zna plivati. Postotak plivača i neplivača razlikuje se od sredine do sredine, međutim, zbog posljedica do kojih može dovesti, u svakom slučaju predstavlja razlog za alarm. Zahvaljujući inicijativama pojedinaca koji organiziraju škole plivanja posljednjih je godina postotak djece koja nauče plivati nešto veći, međutim, još je uvijek nedovoljan, zbog čega bi se tim problemom trebalo pozabaviti institucionalno. Prof. Mehmed Memišević, voditelj projekta škole plivanja u Orašju, koja okuplja djecu iz cijele Posavske županije, nedavno je izjavio kako su podaci o broju neplivača u ovoj županiji alarmantni, što ih je i ponukalo na organiziranje obuke plivanja.

– Kada smo počinjali s projektom, analizom smo došli do zabrinjavajućeg podatka da gotovo 70 posto naših stanovnika, osobito u mjestima koja nisu tik uz Savu, već su prema unutrašnjosti, nije znalo plivati. Na ovome su području mnogi životi izgubljeni baš zato što žrtve nisu znale plivati. Bilo je i slučajeva utapanja, kako djece tako i starijih, jer je ovdje mnogo vodenih površina, nije to samo rijeka Sava već ima i jezera – kazao je Memišević. Nešto je lošija statistika kada je u pitanju Sarajevska županija. Prema podacima klubova vodenih sportova, u toj županiji živi čak 80 posto neplivača. Navedeni podatak alarmantan je jer upućuje na to koliko je osoba u opasnosti od utapanja. Razlog je to što su, posljednjih godina, pokrenuli niz škola plivanja, kako za djecu tako i za odrasle. S istim problemom bori se i Republika Hrvatska. U toj zemlji godišnje uslijed utapanja i iznenadnih srčanih zastoja u vodi umre 85 osoba. Utapanje je vodeći uzrok smrti kod djece u Hrvatskoj, odmah nakon prometnih nesreća, i jedan je od pet glavnih uzroka nesretnih slučajeva u Hrvatskoj. Ne postoji jedinstvena statistika koja bi pokazala koliko je točno neplivača u Hrvatskoj, ali iz Crvenog križa kažu kako iskustvo pokazuje da je taj broj velik. – Situacija se razlikuje od županije do županije, pa tako, primjerice, u Istri ne zna plivati više od 50 posto učenika drugih razreda osnovne škole, dok u Vukovarsko-srijemskoj županiji ne zna plivati gotovo 70 posto djece – naveli su nedavno iz Crvenog križa RH. Inače, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), u deset godina utopilo se više od 2,5 milijuna osoba. Kako se navodi u izvješću, ulaganje u educiranje o plivanju u predškolskim ustanovama i pružanje osnovne obuke plivanja djeci školske dobi mogli bi spasiti milijune života, a prema njihovim podacima, godišnje se utopi u prosjeku 236.000 osoba.

– Utapanje je podcijenjen, ali smrtonosan javnozdravstveni problem. Više od 2,5 milijuna osoba utopilo se u posljednjih 10 godina. Zabrinjavajuće je da je oko 90 posto tih slučajeva zabilježeno u zemljama s niskim i srednjim prihodima. Stope utapanja najčešće su među djecom od jedne do devet godina. To pokazuje kako žurno treba djelovati na ovom području kako bi se zaštitile buduće generacije – navode iz SZO-a. Nova globalna ulaganja za djecu na ovom području mogla bi spasiti živote više od 774.000 djece do 2050. godine i spriječiti trajne štete za više od milijun ljudi koji su u opasnosti od utapanja. Koliko se plivanje smatra bitnim za život, pokazuje i primjer zemalja kao što su Švedska, Danska, Norveška, Estonija i Finska, u čijim je nastavnim planovima i programima plivanje obvezno i sva djeca moraju savladati tu vještinu. Očekuje se da djeca preplivaju minimalno 200 metara, od kojih 50 treba biti leđno. Također, planom se predviđa obuka djece u slučaju pada u vodu. Čak 95 posto švedske djece u dobi od četiri godine već zna plivati, dok je u Francuskoj plivanje jedan od obveznih predmeta u nižim razredima osnovne škole, zaključuje Večernji list.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje se utopi u prosjeku 236.000 osoba te bi ulaganje u educiranje o plivanju u predškolskim ustanovama i pružanje osnovne obuke plivanja djeci školske dobi moglo spasiti milijune života, piše Večernji list.

Samo u srpnju ove godine na području Federacije BiH, prema dostupnim podacima, život je utapanjem izgubilo najmanje pet osoba, među kojima i djevojčica od 11 godina. Iako ne postoje točni podaci, prema nekim istraživanjima, više od 80 posto stanovnika Bosne i Hercegovine ne zna plivati. Postotak plivača i neplivača razlikuje se od sredine do sredine, međutim, zbog posljedica do kojih može dovesti, u svakom slučaju predstavlja razlog za alarm. Zahvaljujući inicijativama pojedinaca koji organiziraju škole plivanja posljednjih je godina postotak djece koja nauče plivati nešto veći, međutim, još je uvijek nedovoljan, zbog čega bi se tim problemom trebalo pozabaviti institucionalno. Prof. Mehmed Memišević, voditelj projekta škole plivanja u Orašju, koja okuplja djecu iz cijele Posavske županije, nedavno je izjavio kako su podaci o broju neplivača u ovoj županiji alarmantni, što ih je i ponukalo na organiziranje obuke plivanja.

– Kada smo počinjali s projektom, analizom smo došli do zabrinjavajućeg podatka da gotovo 70 posto naših stanovnika, osobito u mjestima koja nisu tik uz Savu, već su prema unutrašnjosti, nije znalo plivati. Na ovome su području mnogi životi izgubljeni baš zato što žrtve nisu znale plivati. Bilo je i slučajeva utapanja, kako djece tako i starijih, jer je ovdje mnogo vodenih površina, nije to samo rijeka Sava već ima i jezera – kazao je Memišević. Nešto je lošija statistika kada je u pitanju Sarajevska županija. Prema podacima klubova vodenih sportova, u toj županiji živi čak 80 posto neplivača. Navedeni podatak alarmantan je jer upućuje na to koliko je osoba u opasnosti od utapanja. Razlog je to što su, posljednjih godina, pokrenuli niz škola plivanja, kako za djecu tako i za odrasle. S istim problemom bori se i Republika Hrvatska. U toj zemlji godišnje uslijed utapanja i iznenadnih srčanih zastoja u vodi umre 85 osoba. Utapanje je vodeći uzrok smrti kod djece u Hrvatskoj, odmah nakon prometnih nesreća, i jedan je od pet glavnih uzroka nesretnih slučajeva u Hrvatskoj. Ne postoji jedinstvena statistika koja bi pokazala koliko je točno neplivača u Hrvatskoj, ali iz Crvenog križa kažu kako iskustvo pokazuje da je taj broj velik. – Situacija se razlikuje od županije do županije, pa tako, primjerice, u Istri ne zna plivati više od 50 posto učenika drugih razreda osnovne škole, dok u Vukovarsko-srijemskoj županiji ne zna plivati gotovo 70 posto djece – naveli su nedavno iz Crvenog križa RH. Inače, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), u deset godina utopilo se više od 2,5 milijuna osoba. Kako se navodi u izvješću, ulaganje u educiranje o plivanju u predškolskim ustanovama i pružanje osnovne obuke plivanja djeci školske dobi mogli bi spasiti milijune života, a prema njihovim podacima, godišnje se utopi u prosjeku 236.000 osoba.

– Utapanje je podcijenjen, ali smrtonosan javnozdravstveni problem. Više od 2,5 milijuna osoba utopilo se u posljednjih 10 godina. Zabrinjavajuće je da je oko 90 posto tih slučajeva zabilježeno u zemljama s niskim i srednjim prihodima. Stope utapanja najčešće su među djecom od jedne do devet godina. To pokazuje kako žurno treba djelovati na ovom području kako bi se zaštitile buduće generacije – navode iz SZO-a. Nova globalna ulaganja za djecu na ovom području mogla bi spasiti živote više od 774.000 djece do 2050. godine i spriječiti trajne štete za više od milijun ljudi koji su u opasnosti od utapanja. Koliko se plivanje smatra bitnim za život, pokazuje i primjer zemalja kao što su Švedska, Danska, Norveška, Estonija i Finska, u čijim je nastavnim planovima i programima plivanje obvezno i sva djeca moraju savladati tu vještinu. Očekuje se da djeca preplivaju minimalno 200 metara, od kojih 50 treba biti leđno. Također, planom se predviđa obuka djece u slučaju pada u vodu. Čak 95 posto švedske djece u dobi od četiri godine već zna plivati, dok je u Francuskoj plivanje jedan od obveznih predmeta u nižim razredima osnovne škole, zaključuje Večernji list.