Umjereni kandidat Masud Pezeškian pobijedio je na predsjedničkim izborima u Iranu. Obećao je otvoriti Iran svijetu i pružiti slobode za kojima žude njegovi ljudi, navodi iranski izvor Reutersu.
– Brojanje glasova je završilo i protukandidati su obaviješteni o rezultatu. Pezeškian je oko tri milijuna glasova ispred svog tvrdokornog suparnika Saida Džalilija, rekao je izvor koji je želio ostati neimenovan.
Ranije je ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo da Pezeškian vodi u utrci prema prvim rezultatima, dodajući da su prva izvješća pokazala da je odaziv bio oko 50 posto veći nego u prvom krugu.
Drugi krug je uslijedio nakon glasanja 28. lipnja s povijesno niskim odazivom, kada se više od 60 posto iranskih glasača suzdržalo od prijevremenih izbora za nasljednika Ebrahima Raisija, nakon njegove smrti u helikopterskoj nesreći.
Radi se o tijesnoj utrci između skromnog reformiste Pezeškiana, jedinog umjerenog u prvotnoj grupi od četiri kandidata, i tvrdolinijaškog bivšeg nuklearnog pregovarača Džalilija, nepokolebljivog zagovornika produbljivanja veza s Rusijom i Kinom.
Videozapisi na društvenim mrežama prikazuju Peškianove pristaše kako plešu na ulicama u nekoliko gradova i vozače koji trube kako bi pozdravili njegovu pobjedu. Ljudi u sjeverozapadnom gradu Urmia, u kojem je rođen Pezeškian, dijelili su slatkiše na ulicama.
Iako se očekuje da će izbori imati mali utjecaj na politiku Islamske Republike, predsjednik će biti blisko uključen u odabir nasljednika ajatolaha Ali Hameneija, 85-godišnjeg iranskog vrhovnog vođe koji odlučuje o najvažnijim državnim pitanjima.
Odaziv birača pao je u posljednje četiri godine, a kritičari kažu da to naglašava slabljenje podrške klerikalnoj vladavini u vrijeme rastućeg nezadovoljstva javnosti zbog ekonomskih poteškoća i ograničenja političkih i društvenih sloboda.
Samo 48 posto birača sudjelovalo je na izborima 2021. koji su doveli Raisija na vlast, a odaziv je bio 41 posto na parlamentarnim izborima u ožujku.
Izbori se podudaraju s eskalacijom bliskoistočnih napetosti zbog rata između Izraela i iranskih saveznika Hamasa u Gazi i Hezbollaha u Libanonu, kao i pojačanog pritiska Zapada na Iran zbog njegovog brzo napredujućeg programa obogaćivanja urana.
Ne očekuje se da će sljedeći predsjednik proizvesti bilo kakvu veliku promjenu politike u vezi s nuklearnim programom ili promjenu u podršci paravojnim skupinama diljem Bliskog istoka, ali on svakodnevno upravlja vladom i može utjecati na ton iranske vanjske i unutarnje politike.
Izborni suparnici Džalili i Pezeškian ljudi su iz establišmenta odani iranskoj teokraciji. Ali analitičari kažu da bi pobjeda antizapadnog Džalilija signalizirala potencijalno još autoritarniju unutarnju politiku i antagonističku vanjsku politiku.
Pezeškianov trijumf mogao bi promovirati pragmatičnu vanjsku politiku, ublažiti napetosti oko sada zastalih pregovora s velikim silama o oživljavanju nuklearnog sporazuma iz 2015. i poboljšati izglede za društvenu liberalizaciju i politički pluralizam.
Međutim, mnogi glasači su skeptični u pogledu Pezeškianove sposobnosti da ispuni svoja predizborna obećanja budući da je bivši ministar zdravstva javno izjavio da se nije namjeravao suprotstaviti iranskoj moćnoj eliti svećenika i sigurnosnih jastrebova.
