U Hrvatskoj je provedeno Istraživanje o spolnom i reproduktivnom zdravlju u kojem je sudjelovalo 100 srednjih škola.
Prosječna dob stupanja mladih u spolne odnose u Hrvatskoj je 16 godina, pokazali su rezultati Istraživanja o spolnom i reproduktivnom zdravlju koje je predstavljeno u četvrtak u Edukacijskom centru HZJZ-a. Istraživanje je provedeno 2022. godine, sudjelovala su 2532 učenika trećih razreda u 100 srednjih škola diljem Republike Hrvatske.
Važnost ulaganja u zaštitu i unaprjeđenje spolnog i reproduktivnog zdravlja proizlazi iz činjenice da se u svijetu svakoga dana milijun ljudi zarazi nekom spolnom prenosivom infekcijom, što je na godišnjoj razini oko 274 milijuna novih infekcija, dok je u Hrvatskoj, tijekom 2022. godine, zabilježeno 57 infekcija sifilisom, 21 gonorejom i 101 klamidijom, objasnila je voditeljica istraživanja Diana Jović Burić.
Rezultati istraživanja pokazuje da je gotovo trećina učenika stupila u neki oblik spolnog odnosa, te da je prosječna dob stupanja u spolne odnose 16 godina. Zabrinjavajući su podaci uporabe kondoma jer od skoro 90 posto učenika koji su imali vaginalni odnos, 40 posto ih njih nije koristilo zaštitu.
“Učenici koji su imali oralne odnose u najvećoj mjeri nisu nikada koristili zaštitu i to čak njih 72,7 posto. Zaštitu tijekom analnog odnosa nikad nije koristilo 47,5 posto učenika”, istaknula je Jović Burić.
Istraživanje pokazuje da učenici zaštitu koriste u najvećoj mjeri zbog straha od neželjene trudnoće i zaštite od spolno prenosivih infekcija. Povjerenje u partnera ključni je razlog zbog kojeg mladi ne koriste kondome. Kao dodatne razloge navode činjenicu da i nemaju trenutno pri ruci te da ih ne vole koristiti.
Spolni odnos pod utjecajem opijata
Kao još jedan problem ističe se odnos pod utjecajem opijata. Polovica učenika koja je imala spolni odnos izjavila je kako ga je imala pod utjecajem alkohola, a njih gotovo petina ga je imala pod utjecajem psihoaktivnih droga.
Više od polovice učenika razgovara sa svojim partnerima o prošlim seksualnim iskustvima, a dva primarna načina informiranja o spolnim odnosima i zaštiti su informiranje putem interneta i razgovorom s vršnjacima. Jović Burić ističe kako je zanimljivo da mladići imaju razgovor s ocem kao način informiranja na četvrtom mjestu, dok je za djevojke razgovor s majkom na trećem mjestu.
U dijelu istraživanja koje se ticalo ocjene vlastitog znanja o spolnim odnosima, najveći udio učenika ocijenilo je svoje znanje vrlo dobrom ocjenom, dok je provjera znanja pokazalo puno lošije rezultate. Najveći broj mladića i djevojaka ima tek dovoljnu razinu znanja o spolnom i reproduktivnom zdravlju.
“Mislim da nam ovi podaci daju glavne smjernice o važnosti rada na edukaciji i njihovom znanju o spolnom i reproduktivnom zdravlju”, zaključila je Jović Burić.
