Privatni brojevi telefona i adrese oko 10.000 građana Bosne i Hercegovine objavljeni su – bez njihovog pristanka – na međunarodnom internet imeniku.
U novom Detektor magazinu meteorolog koji je ranije dobijao prijetnje govori kako sada strahuje jer je adresa njegovog obiteljskog doma javno dostupna.
Meteorolog Bakir Krajinović bio je iznenađen kada je vidio da se adresa stana u kojem živi s obitelji može pronaći na internetu. Kaže da nikada nije dao pristanak da se njegovi privatni podaci podijele, te na to posebno pazi jer često dobiva prijetnje i uvrede na internetu zbog promocije znanosti i razotkrivanja teorije zavjera o klimatskim promjena.
Privatni podaci dostupni svima
Sada su njegovi osobni podaci dostupni svima, a njega brine da je adresa otkrivena i ljudima koji nisu dobronamjerni.
– Iskreno, ja sam zabrinut i dosta mi je nelagodno vidjeti svoju adresu na takvoj jednoj web stranici, posebno s punim imenom i prezimenom, brojem telefona i točnom adresom – kaže Krajinović i dodaje da, od kada je objavljena njegova adresa, osjeća nelagodu kada s obitelji šeta oko zgrade.
– I zabrinutost, posebno za moju obitelj , i to je nešto što se jako negativno odrazilo i na moj svakodnevni život – kaže on.
Još i prije objave adrese dobivao je brojne prijetnje i uvrede na internetu. U posljednje vrijeme dobija pozive s nepoznatog broja iz Saudijske Arabije.
On je jedan od nekoliko osoba s kojima su razgovarali novinari Detektora među tisućama onih čije su adrese i brojevi telefona objavljeni na online imeniku.
Detektor neće objaviti adresu imenika čije je sjedište u SAD-u, kako ne bi dodatno ugrozio osobne podatke. Jedna stanovnica Zenice pokušala je ukloniti svoju adresu i broj, ali su od nje tražene kopije dokumenata, iako su bez njene suglasnosti objavljeni privatni podaci.
Iz Agencije za zaštitu osobnih podataka objašnjavaju da nemaju nadležnost van Bosne i Hercegovine.
– Agencija nema nadležnosti da djeluje prema kontrolorima u Sjedinjenim Američkim Državama. U tom slučaju građani koji smatraju da je došlo do zloupotrebe njihovih osobnih podataka, odnosno da je objavom na web stranici učinjeno određeno krivično djelo, mogu se obratiti nadležnim policijskim agencijama u BiH, nadležnim tužiteljstvima- objašnjava Silvije Fučec, glasnogovornik Agencije.
U Agenciji kažu da nisu dobili prigovore na imenik gdje su objavljeni podaci, ali dobivaju prigovore građana na različite povrede privatnosti na stranicama u inozemstvu, kada Agencija prijavitelje može isključivo uputiti da se obrate administratorima takvih stranica.
– Objava adresa stanovanja ne može biti zakonita ukoliko ne postoji svrha, odnosno zakonski okvir za objavu takvog podatka – naglašava Fučec.
Opća uredba Europske unije o zaštiti podataka (GDPR) traži od svih koji koriste podatke da imaju predstavnika u zemljama odakle su građani čiji su podaci objavljeni. Zbog toga je imenik na kojem su objavljeni podaci već kažnjen u Nizozemskoj. Njihovo tijelo za zaštitu podataka kaznilo je imenik s više od pola milijuna eura jer nije imao predstavnika u EU kojem bi građani mogli uložiti prigovor.
Prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka u BiH, oni koji nezakonito obrađuju podatke mogu biti kažnjeni od 10.000 do 100.000 maraka.
Fučec dodaje da se GDPR u određenoj mjeri primjenjuje u BiH, ali se ne može primijeniti da se imenik i slične stranice natjeraju da imaju predstavnika u BiH ili se novčano kazne. To će biti moguće tek kada se usvoji novi zakon.
Prijava stranice u inozemstvu koja je zloupotrijebila podatke građana BiH nije jednostavan proces i podrazumijeva međunarodnu pravnu pomoć, objašnjava Vahidin Đaltur, sudski vještak iz oblasti informatike i informacijskih tehnologija.
– Vlada kojoj se obraćate može jednostavno ignorisati vaš zahtjev jer ne smatra da je ugroženo bilo šta, jer oni tretiraju i promatraju svoj zakon – kaže Đaltur.
Što mogu građani BiH?
Građani BiH, osim prigovora Agenciji za zaštitu osobnih podataka, imaju još nekoliko mogućnosti s kojima vjerojatno nisu upoznati, kaže odvjetnica Emina Zahirović-Pintarić koja savjetuje građane, ali i organizacije u BiH i širom svijeta, o zaštiti osobnih podataka i poštivanju privatnosti.
– Možemo podnijeti krivičnu prijavu zbog neovlaštene upotrebe naših osobnih podataka, a pored toga ima još pet različitih krivičnih djela kroz koje možemo ostvariti svoju zaštitu, nepovredivost doma, tajnosti pošiljke, profesionalne tajne u Republici Srpskoj – čak je to prošireno na način da se zaštiti privatnost djeteta – kaže ona te dodaje da se postupci u slučaju ovakvih krivičnih djela ne pokreću po službenoj dužnosti nego je potrebno da građani podnesu krivičnu prijavu.
Ona kaže da na osnovu dosadašnjeg iskustva policajci i tužitelji ne razumiju dovoljno sve poteškoće s kojima se suočavaju građani. Ona je i sama postala žrtva jer je na internet stranici gdje su objavljeni podaci bh. građana pronašla i svoju adresu.
– Moja adresa u Travniku i moj broj telefona koji sad trenutno koristim, što ne bi bio problem da je moj ured ili odvjetnički . Međutim, tamo mi žive roditelji… može biti neka vrsta osvete, odmazde i na ovaj način ja sam targetirana – kaže Zahirović-Pintarić.
Putem internet imenika saznala je da su njeni podaci prikupljeni iz javnih registara koji su dostupni u BiH s raznih listi sudskih tumača. Ona objašnjava da je te podatke dala isključivo u svrhu korištenja za ministarstva pravde i pravni fakultet.
Zbog zaštite obitelji i privatnosti, podnijela je zahtjev stranici za brisanje podataka, a u slučaju neuklanjanja, poručuje da će koristiti pravne lijekove koji postoje u BiH.
Internet imenik uklonio je Krajinovićeve podatke sa stranice, ali on vjeruje da su ti podaci već prošireni na više strana.
